Europski uhidbeni nalog pravni je mehanizam u EU-u koji pojednostavljuje uhićenje i izručenje među državama članicama.
Vlasnik Agrokora Ivica Todorić uhićen je jutros u Londonu temeljem europskog uhidbenog naloga koji je raspisala hrvatska policija.
> Ivica Todorić sam se predao policiji!
Europski uhidbeni nalog izdan u jednoj zemlji vrijedi u svim zemljama bloka. Temelji se na međusobnom priznanju sudskih odluka među zemljama članicama.
Nakon izdavanja naloga, postoji vremenski rok za njegovo izvršenje. Ako uhićenik pristane ne izručenje, ono se mora izvršiti u roku od 10 dana. Ako ne pristane, konačna odluka mora se donijeti u 60 dana.
Postoje mogućnosti da se odbije izvršenje naloga, ali su ograničene. Primjerice, neće biti izručenja ako je osoba već suđena za isto kazneno djelo, ako je maloljetna ili je bila pomilovana. Nalog je moguće odbiti i ako djelo koje se uhićeniku stavlja na teret nije kazneno djelo u zemlji u kojoj je uhićen ili ako u toj zemlji čeka suđenje.
Europski uhidbeni nalog operativan je od 2004. godine.
Kukuriku Vlada sa Zoranom Milanovićem na čelu pokušala izbjeći izručenje Perkovića i Mustača Njemačkoj
Kukuriku vlast (SDP, HNS, IDS, HSU) 2013. upustila se u niz pravnih vratolomija, od “lex Perković” preko promjena Ustava do osnivanja istražnog povjerenstva, izigravanje pravnog poretka u pogledu europskog uhidbenog naloga, odnosno pokušaja sprječavanja izručenja bivših pripadnika jugoslavenske i hrvatske tajne službe Njemačkoj.
Iako je po Zakonu trebalo zastupati interese Njemačke, Državno odvjetništvo s Mladenom Bajićem na čelu uputilo je žalbu Vrhovnom sudu na odluku o izručenja Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj.
SDP i HNS 2013. izglasovali su poseban zakon, “Lex Perković” kojim su spriječili izručenje bivših pripadnika jugoslavenske i hrvatske tajne službe Njemačkoj nakon ulaska Hrvatske u EU.
Vrhovni sud odbio je početkom 2014. žalbe koje je na odluku o izručenju bivšeg šefa jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josipa Perkovića Njemačkoj podnijela njegova obrana, ali i državno odvjetništvo te zaključio da Perkovića treba izručiti Njemačkoj.
>Perković i Mustač proglašeni krivima: Dobili kazne doživotnog zatvora
Iako su tadašnji SDP-ov ministar Orsat Miljenić, premijer Zoran Milanović i predsjednik Ivo Josipović opetovano bili upozoravani na moguće sankcije, iako je Europska komisija (EK) tražila brz i bezuvjetan ispravak hrvatskoga zakona o Europskom uhidbenom nalogu, nije ga dobila. Iako se Hrvatska na to obvezala za vrijeme pristupnih pregovora, premijer Milanović nakon svega ponovio je da Hrvatska neće odustati od 15. srpnja 2014. kao roka kada bi promjena zakona trebala stupiti na snagu.
Glasnogovornica EK Mina Andreeva izjavila je da ni nakon isteka roka Europska komisija nije primila odgovor hrvatskog Ministarstva pravosuđa vezano za Zakon o europskom uhidbenom nalogu (EUN) te je najavila da će Komisija zbog toga poduzeti mjere protiv Hrvatske. “Potez Hrvatske znači da se nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u drugoj europskoj zemlji tijekom komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica i zbog toga će potpredsjednica Reading upoznati cijelu Komisiju s tim pitanjem idućeg tjedna i predložit će akcije u skladu s Člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora kao što je već naznačila u pismu hrvatskom ministru pravosuđa”, rekla je Andreeva.
Na tu izjavu reagirao je Miljenićev stranački kolega i predsjednik Vlade Zoran Milanović oštro osuđujući izjavu glasnogovornice Andreeve rekavši da je netočna, neargumentirana te da se na taj način ne razgovara niti s neprijateljem.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić i nakon toga u Dnevniku Nove TV rekao je da “lex Perković” ne postoji, da pokretanje postupka protiv Hrvatske od Europske komisije nije ništa neobično te da se nada što skorijim promjenama Ustava, kojima bi se ukinula zastara u slučajevima politički motiviranih zločina.
Na pitanje o postupku protiv Hrvatske, čije je pokretanje zbog spornog zakona najavila Europska komisija, Miljenić je odgovorio da će Vlada nastaviti raditi prema svojim planovima. “Rokovi koji su postojali nisu obvezujući. Nisu me obvezivali do sada kao ministra, nisu ni Vladu, a neće ni ubuduće”, bio je uvjeren Miljenić, čvrsto zastupajući stav da Vlada u svemu tome nije nimalo pogriješila.
“Ako gledate naše pozicije od početka, ja sam i u Saboru kad se zakon donosio rekao da postoji dvojba oko toga je li to trebalo tijekom pregovora ili ne. Mi smo razgovarali i konzultirali se s Komisijom… Ne ova razmjena pisama. Mi smo imali sastanke i razgovarali smo i činjenica je da smo mi kao Hrvatska pogriješili što tijekom pregovora to nismo potegnuli, ali to je pogreška pregovarača“, ustvrdio je Miljenić.
Početkom rujna 2013. Zoran Milanović kazao je da se slučaj Đurekovićeva ubojstva neće moći riješiti ako se ne promijeni Ustav i ne ukine zastara za teška ubojstva, a najavio je i da će SDP u Hrvatskome saboru predložiti osnivanje saborskog istražnog povjerenstva o tom slučaju.
Međutim, prijetnje iz Bruxellesa su se ostvarile i EK pokrenula je proceduru iz članka 39 protiv Hrvatske.
Sankcije protiv Hrvatske, zbog nepoštivanja propisa o Europskom uhidbenom nalogu, službeno su pokrenute i ostvarile su se smrzavanjem novca iz proračuna Europske unije koji je bio predviđen za pripremanje ulaska Hrvatske u Schengensku zonu.
Krajem rujna 2013. Hrvatska je postigla dogovor s Europskom komisijom, prema kojem bi promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., što je omogućilo prekid postupka za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog kršenja europske pravne stečevine, a Hrvatski je sabor mjesec dana kasnije s 83 glasa za, 28 protiv i osam suzdržanih, na prijedlog Vlade izmijenio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU-om, tzv. ‘Lex Perković’.
Tim je izmjenama izbrisano ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002.
Prvoga dana 2014. Perković je uhićen u Zagrebu, a Mustač u Svetoj Nedjelji. Nakon gotovo 22 mjeseca na Visokom zemaljskom sudu u Münchenu početkom kolovoza 2016. završeno je suđenje bivšim pripadnicima jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču optuženima za ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. u bavarskom Wolfratshausenu. Proglašeni su krivima za pomaganje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića i osuđeni su na doživotni zatvor.
Hrvatska nije u 25 godina našla snage procesurirati djela državnog terorizma.
Donošenje tzv. “Lex Perković” 2013. nanio je veliku štetu Hrvatskoj, ali i SDP-u, a jedan od gorljivih zagovornika spornog zakona bio je Osat Miljenić, tadašnji ministar pravosuđa, današnji predsjednik istražnog povjerenstva za Agrokor i član Državnog sudbenog vijeća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
