Hrvatska demokratska zajednica, uz pomoć raznih koalicijskih partnera i još različitijih žetončića, neprekidno obnaša vlast od 2015. godine. Jesu li oni toliko dobri da vladaju već cijelo jedno desetljeće? Odgovor na to pitanje ovisi o oku promatrača, ali sva istraživanja pokazuju da velika većina građana misli da brod pod nazivom Republika Hrvatska, kojim kormilari HDZ, ide u pogrešnom smjeru.
Zašto onda kada kucne čas odluke ipak ne dolazi do promjene nego HDZ više ili manje uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima? To je pitanje za milijun dolara, a odgovor na njega izuzetno je slojevit. Jedan od odgovora zasigurno leži u jalovosti opozicije koja čak i kada je na štihu, kada je HDZ ranjiv i u krizi kao što je to trenutno slučaj, izabire pogrešan smjer djelovanja ili se zamara već opjevanim međusobnim sukobima.
SDP pokušava preko Turudića doći na vlast
Tri godine pred parlamentarne izbore idealno je vrijeme da oporbena stranka koja ozbiljno pretendira na osvajanje vlasti krene u sustavnu pretkampanju.
Vrijeme je to pogodno za razradu i prezentaciju reformskih prijedloga, formiranje vlade u sjeni koja će kontinuirano i argumentirano pritiskati vlast, restrukturiranje i ojačavanje stranačkih podružnica…
A što radi SDP?
Tradicionalno najveći (može se reći i jedini) pravi takmac HDZ-u umjesto navedenih stvari uživa u nabujalom stranačkom rejtingu koji im je “pao s neba”, priželjkuju tzv. crveni val na lokalnim izborima i traže (opet) opoziv Ivana Turudića?!
Od inflacije, problema visokih cijena stanovanja, geopolitičke situacije, SDP-ovci su odlučili zaigrati na jeftinu kartu i udariti na medijski uvijek zanimljivog prvog čovjeka DORH-a.
Klub zastupnika SDP-a u četvrtak je u saborsku proceduru uputio prijedlog za razrješenje glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, uz argumentaciju da je on čovjek bez integriteta i alat u rukama Andreja Plenkovića u borbi protiv borbe protiv korupcije.
Ako je Turudić prošle godine preživio orkestrirane napade i prosvjede ljevice predvođene SDP-om, predsjednikom Milanovićem koje je podgrijavala većina mainstream medija, preživjet će i ovo a SDP-ova inicijativa doživjet će fijasko.
>SDP pokrenuo postupak za smjenu Turudića; HDZ: Doživjet će fijasko
Jalova inicijativa SDP-a postala je još jadnija kada su patetično zavapili da očekuju podršku DP-a. Ta, nekad navodno desna stranka koja je danas samo u službi vlastitog ostanka na vlasti, ne može pomoći ni samoj sebi a kako li će onda, čak i da to želi, SDP-u?! Glasovati za svoj prerani politički kraj sigurno neće.
Dodatno, ovom promašenom inicijativom SDP si je otvorio bokove da netko s tri čiste u glavi poveže namjeru SDP-a za smjenom Turudića s uhićenjima utjecajnih SDP-ovaca posljednjih mjeseci.
Za daljnje savjete o političkom djelovanju i komuniciranju SDP-ovci neka se obrate svojim PR-ovcima koje plaćaju našim novcima.
Most odsutan, DOMiNO zauzet svađama s bivšom
Druge oporbene stranke većim su dijelom glavama u lokalnim izborima te je nacionalna politika stavljena na čekanje.
Takav razvoj događaja ukazuje na fenomen kadrovske potkapacitiranosti stranaka koje ususret lokalnim izborima na kojima su angažirani njihovi najjači igrači, jednostavno nemaju dovoljno nacionalno prepoznatljivih ljudi koji bi “gurali” nacionalnu priču.
Najbolji primjer takve dijagnoze je Most čiji su svi najprepoznatljiviji članovi ujedno i kandidati na lokalnim izborima. Božo Petrov nada se postati župan Dubrovačko-neretvanske županije, Nikola Grmoja napada Metković, Marin Miletić Primorsko-goransku županiju, Miro Bulj nada se još jednom mandatu u Sinju, kandidat u Splitsko-dalmatinskoj županiji je Ante Kujundžić…
Svim raspoloživim snagama Most je zapravo u misiji bitke za vlastiti opstanak, ali time se propuštaju jasnije pozicionirati na nacionalnoj razini kao alternativa HDZ-u.
Stranka DOMiNO nikako da “pokida lance sve što ih vežu za DP” i izađe iz bolne brakorazvodne parnice.
Prije nekoliko dana svjedočili smo novoj epizodi njihovog valjanja po blatu: Josip Dabro teško je optužio (zapravo ponovio Penavine optužbe od prije nekoliko mjeseci) Marija Radića zbog više elemenata iz njegove biografije. Tek toliko o novoj svađi na desnici, za više nemam snage a nema niti smisla.
>Analiza Viktora Peterlina: Desnica na izdisaju, nazire li se spas u hodovima?
Vijest bi u slučaju hrvatske desnice bila da nema nabacivanja blatom barem tjedan dana.
S druge strane ekstremna ljevica u liku stranke Možemo fokusirana je na Zagreb i zadržavanje vlasti, adut za njihovo biračko tijelo bit će odluka o pokroviteljstvu nad manifestacijom “Trnjanski kresovi” koju su izglasali u četvrtak.
Možemovska “lubenica” pred izbore sve se više crveni.
Plenković fokusiran na Ukrajinu
Zanimljivo, ni Vlada u posljednje vrijeme kao da nije fokusirana na unutarnju politiku. Prvenstveno premijer Andrej Plenković kojeg i tako godinama bije glas europskog birokrata bližeg Bruxellesu nego Zagrebu.
Kada ste ga posljednji put čuli da predstavlja neku reformu koja će poboljšati živote građana u RH?
S druge strane, Plenković je poprilično angažiran oko pitanja Ukrajine i pritom bez popuštanja drži stav svoje Ursule von der Leyen.
Prijevremeni izbori, uči nas hrvatska politička povijest, nisu izgledni. Osuđeni smo čini se na još tri godine vlasti koja vlada “samo da vlada” bez ideje i ideologije. Možda nas prijevremeno spasi toliko puta spominjani Plenkovićev odlazak u EU.
Po mojem skromnom mišljenju – Andrej vrime je!
Za kraj, ne treba očajavati i svaljivati krivnju na druge.
Svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje, a dodao bih i oporbu.
>Pregled tjedna Viktora Peterlina: Plenković je još uvijek u sedlu, ali
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.