Kako je Mladen Bajić, tadašnji državni odvjetnik, pokušao spriječiti izručenje Perkovića i Mustača?

Foto: narod.hr

“Nemam razloga sumnjati u presudu njemačkog suda obzirom na kvalitetu njemačkog pravosuđa i njemačke države. Ovom presudom je napravljen iskorak kojeg nije bilo u stanju napraviti hrvatsko pravosuđe. Osuđeni agenti, Perković i Mustač, osuđeni su kao sudionici, međutim, u presudi je pokazano koliko je to bilo djelovanje komunističkog sustava koji je primjenjivao državni terorizam prema svojim političkim protivnicima, tako u zaštitu svojih oligarhija i njihovih financijskih transakcija”, rekla je Višnja Starešina komentirajući presudu Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču optuženima za sudjelovanje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine, dodavši kako ju žalosti da DORH nije u 25 godina postojanja našlo snage da podigne i procesuira bilo koji od tih slučajeva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“DORH nije procesuirao niti jedan slučaj. Neugodno mi je živjeti u Hrvatskoj u kojoj Njemačka vodi slučajeve za državni terorizam iz doba komunizma. Ne vjerujem da ovo državno odvjetništvo može išta učiniti. Nisam se šalila kada sam rekla da bi sadašnji vrh DORH-a, kazneni odjel, učinio veliku korist za razvoj demokracije u Hrvatskoj, da nakon ove presude podnese ostavku”, poručuje Starešina.

Starešina: Vrh kaznenog odjela DORH-a učinio bi korist za demokraciju u Hrvatskoj da nakon presude podnese ostavku

Mladen Bajić je kao državni odvjetnik promijenio dva predsjednika države i četiri premijera, a prije nego je na njegovo mjesto došao Dinko Cvitan još jednom se iskazao aferom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

HDZ razmatra Mladena Bajića, koji je pokušao spriječiti izručenje Perkovića i Mustača, za suca Ustavnog suda

Jedan od spornih slučajeva Mladena Bajića bio je Lex Perković. Naime, iako je po Zakonu trebalo zastupati interese Njemačke, Državno odvjetništvo uputilo je žalbu Vrhovnom sudu na odluku o izručenja Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj.

“Državno odvjetništvo tvrdi da je u slučaju likvidacije zastara nastupila 1998. godine, no prema strukturi Zakona o pravosudnoj suradnji ono ima funkciju zastupanja interesa države koja traži izručenje. To je nespojiva konfrontacija interesa”, kazao je tada medijima odvjetnik Veljko Miljević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

DORH je bio obvezan štititi poštivanje hrvatskih zakona, a u isto vrijeme štititi interese Njemačke kao tražitelja izručenja što je bio jedinstven slučaj. DORH je svojim postupcima i stavovima u više navrata poručio kako je zastara za ubojstvo Stjepana Đurekovića 1983. godine nastupila 1998. godine te kako je stoga izručenje i Perkovića i Mustača Njemačkoj nemoguće, pisali su mediji.

Odvjetnik dr. sc. Damir Primorac pojasnio je tada koje su moguće posljedice za DORH. “U slučaju nezadovoljstva ulogom DORH-a, teoretski je moguće da se SR Njemačka obrati nadležnim tijelima Vijeća Europe zbog nepoštivanja važećeg Zakona o međunarodnoj pravnoj suradnji”, pojasnio je Primorac.

“DORH u ovom slučaju očito zastupa i Republiku Hrvatsku i privatne stranke Mustača i Perkovića i Njemačku. To je jedinstven slučaj. Vjerojatno će se odsad u svim teorijama proučavati kao jedno novo, socijalističko, revolucionarno pravo”, kazao je medijima odvjetnik Zvonimir Hodak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mladen Bajić i Dinko Cvitan – zamijenili uloge prije dvije godine, što se promijenilo?

Dugogodišnji suradnik Mladena Bajića, Dinko Cvitan, 2014. godine zamjenjuje ga na poziciji glavnog državnog odvjetnika, ali ništa se nije promijenilo.

Hoće li ikada itko odgovarati zbog ovoga?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.