Hrvatska je, poznato je, zemlja bogatog tradicijskog nasljeđa. Brojni običaji, koji se uglavnom vežu uz blagdane ili određeno doba godine, kroz stoljeća su se ukorijenili u narodu. Svoje običaje tako ima i vrijeme poklada.
Poklade su vrijeme pred Korizmu. Prije nego nas Korizma uroni u tišinu, mir, post i molitvu, pokladno vrijeme posvećeno je maskiranju, ludovanju, obilju jela i pića te brojnim običajima od kojih su neki postali prepoznatljivi i izvan granica Hrvatske.
Korijeni u pretkršćanstvu i antici
Pokladna tradicija vuče korijene još iz doba prije kršćanstva, a neki se običaji, poput prerušavanja odjećom ili stvaranja zaglušujuće buke, vežu uz svetkovine antičkog vremena. Te su pojave poznate i pod nazivima saturnalije, kompitalije, luperkalije, kalende ili kolende. Stoljećima su služile za javno izražavanje neposluha prema općem društvenom poretku.
Karneval, krnjeval, krnoval, fašnjak, fašnik, maškare, mačkare, pokladi, poklade, fašange… Sve su to nazivi za maskiranu, bučnu skupinu ljudi koja se uz glazbu i veselje okuplja na dan uoči Čiste Srijede (Pepelnice) ili vikend ranije kako bi pokazala svoju razuzdanost. Karnevalske povorke i danas iskazuju bliskost anarhizmu i, barem na jedan dan, javno preziranje društveno-političkih pravila.
>(VIDEO, FOTO) Velika povorka Riječkog karnevala s oko 10.500 maškara
Spaljivanje ‘pusta’
Jedan običaj, za mnoge omiljen, koji predstavlja vrhunac poklada jest spaljivanje pusta (princa fašnika, goba, krnje…). Riječ je o lutki koja predstavlja onoga koji je “kriv za sve” loše u prethodnoj godini, a koja se nakon proglasa ritualno spaljuje, na radost svih prisutnih. Ovisno o aktualnoj političkoj situaciji, lutka najčešće nosi i prepoznatljiv izgled nekog političara kojemu se na ovaj način, javnim neposluhom, želi prenijeti poruka naroda.
Gotovo svi gradovi i manja mjesta u Hrvatskoj uprizoruju spaljivanje princa fašnika. Jedno od mjesta koje kroz ovaj običaj privlači na tisuće posjetitelja diljem zemlje i inozemstva je Mošćenička Draga. Tamo se gobo (tal. grbav, iskrivljen, kriv) spaljuje od 1969. godine.
Lutke za spaljivanje mogu biti izrađene od raznih materijala. Nerijetko su obješene na visoke stupove (npr. javnu rasvjetu), pa za one koji na njih naiđu u neznanju, prizor može biti uistinu šokantan.
Maskirane povorke i ritualni tradicionalni plesovi
Gotovo da i nema mjesta koje u pokladno vrijeme ne organizira maskiranu povorku. Ipak, po svojoj prepoznatljivosti nadaleko se ističu Samoborski fašnik i Riječki karneval.
Glazbala koja se uglavnom koriste u karnevalskim povorkama su harmonika, truba, gajde, klarinet te neizostavni bubnjevi i zvona.
Među maskiranima koji izvode i ritualne tradicionalne plesove su grobnički zvončari te baranjski bušari. I jedna i druga skupina specifična je po oblačenju životinjske kože odnosno krzna i zoomorfnim (životinjolikim, op.n.) maskama.
Baranjski bušari (tzv. strašne buše) koje predstavljaju muškarci, nose maske sa životinjskim rogovima. Ženske buše (tzv. lipe buše) odijevaju tradicionalnu narodnu nošnju, ali imaju prekrivena lica. Ovaj običaj istovjetan je pokladnom običaju “Busójárás” (mađ. pohod buša) iz Mohača, koji je upisan na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine. Međutim, baranjske buše tek čekaju upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Grobnički zvončari (dondolaši), odjeveni u životinjsko krzno i opasani zvonima, prepoznatljivim ritualnim pokretima zvonjavom tjeraju zimu. Zvončari su rašireni diljem šireg područja Kastva. Međutim, zvončari s Grobnika istaknuli su se svojom prepoznatljivošću i izvan hrvatskih granica. Zvončarski ophod uvršten je na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine.
Tradicija se ogleda i na stolu
Baš kao i u određenom blagdanskom vremenu, i vrijeme poklada donosi tradiciju na hrvatske stolove. Dok se u korizmeno vrijeme jedu jednostavnija jela i više se posti, poklade obiluju mesnim jelima, pićem i tradicijskim slasticama.
U Istri i Dalmaciji tradicionalno se pripremaju fritule i kroštule. Slavonija i Baranja, sjeverna i središnja Hrvatska okrenute su tzv. pokladnicama, odnosno krafnama (krofnama). Uz njih se na stolovima mogu naći i slični suhi kolači i domaći keksi.
Bogata hrvatska kulturna baština i kroz pokladno vrijeme dobiva još jednu priliku za svojim javnim pokazivanjem. Prilika je to i za njezino očuvanje kroz buduće generacije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.