Ovih dana u Hrvatskoj traju pokladne/karnevalske povorke i zabave. Sastavni dio karnevala su i krnje – lutke koje predstavljaju osobe ili pojave u društvu, a koje se na kraju fašnika spaljuje. To su najčešće političari ili osobe iz javnog života. No, pojedini likovi koji se u središtu fašnika često se nađu uvrijeđeni, a ovisno o tome s kojeg spektra dolaze, ne izostaje ni reakcija medija ili javnosti.
Poklade su običaj koji se odvija u vremenu između Bogojavljenja 6. siječnja i Čiste srijede koja označava početak korizme, a popraćen je maskiranjem, zabavama i veseljem. Sastavni dio toga je i lutka koja se nalazi u središtu fašnika. Lutka koja se u Primorju zove pust, krnje u Dalmaciji, poklad na Lastovu, fašnik u Samoboru, princ-karneval u Zagrebu i sl. izložena je cijeloga pokladnog razdoblja u javnome prostoru ili se nosi kao centralna figura u pokladnoj povorci.
Lutak je krivac za sve nevolje u protekloj godini. U središnjem dramskom prizoru sudjeluju tužitelj, sudac, branitelj i tugujuća rodbina optuženog, a nakon završetka sudskoga postupka osuđena se lutka pogubljuje spaljivanjem, utapanjem ili vješanjem, stoji u objašnjenju hrvatske enciklopedije.
Političari najčešći krivci
Tu ulogu krnje često imaju upravo političari, a ovisno o tome o kome se radi ne izostaju reakcije javnosti. U prošlosti se spaljivalo Milorada Pupovca, Zorana Milanovića, Kolindu Grabar Kitarović, Jadranku Kosor i mnoge druge.
Lutka Milorada Pupovca spaljena je 2019. u Kaštel Sućurcu. Pupovac je prikazan u opancima, kako svira u frulu, dok lutka u liku Plenkovića “pleše kako Pupovac svira”. Pupovac je tim bio “duboko povrijeđen”, a sam čin spaljivanja nazvao je govorom mržnje.
>Pupovac: ‘Spaljivanje krnje s mojim likom, to je govor mržnje’
Kao krnje svojevremeno su našli političari i bivši čelnici države poput Ive Sanadera, Jadranke Kosor, Zorana Milanovića, Kolinde Grabar Kitarović, Ive Josipovića. Zajedno s Milanovićem 2020. spaljen je i Josip Broz Tito. Na “tapeti” su bili i nekadašnji ministri Darko Milinović i Slavko Linić. Godine 2006. Krnje je bio Prikipilo; lik čija jedna polovica lica predstavljala Vladimira Šeksa, a druga Ivicu Račana.
>Marcel Holjevac: Paljenje krnje u liku Pupovca je genocid, a ono 1991. u Vukovaru je bila satira?
Nisu samo pojedinci bili na tapeti za lomaču. Tako je 2012. godine na Sinjskom karnevalu ulogu Krnja dobila Europska unija. Jedne godine spaljen je i lik Bože Petrova.
U općini Proložac gdje je živio spaljen je lik kolumnista Ante Tomića 2015.
LGBT krnje i reakcije
Godinu ranije na dječjem karnevalu u Kaštelima spaljen i u more bačen Krnje koji je simbolizirao LGBT slikovnicu „Moja dugina obitelj“. Krivac je na sebi imao natpis “slikovnica” i “mama + mama” s jedne strane te “tata + tata” s druge strane, u duginim bojama. I to je izazvalo pobunu, iako je i ranije bilo raznih likova krnje na koje se nitko nije bunio. Paljenje LGBT slikovnice izazvalo je reakcije LGBT i nekih drugih udruga te pravobraniteljice za djecu, Helence Pirnat-Dragičević i ministrice obrazovanja Blaženke Divjak.
Zbog slične tematike na sudu se našao i Milivoj Đuka koji je 2020. u Imotskom kao predsjednik Kulturnog društva „Bakove svečanosti“ organizirao karneval na kojem je kao krnjo spaljena lutka homoseksualnog para para s djetetom. Dijete je predstavljalo lik SDP-ovog Nenada Stazića. Đuka je prošle godine nepravomoćno oslobođen optužbi.
Što kad se kler nađe na tapeti?
Na opatijskom području 2014. godine obješen je pust na kojemu je pisalo „Bozanić“ i GEJ, a na prsima mu je bila nacrtana svastika. Po svemu sudeći tada nije reagirala pučka pravobraniteljica, niti tadašnji SDP-ov ministar Jovanović.
Na svećenika su se obrušili i u istarskoj Baderni 2010. kada su na stablo objesili lutku koja predstavlja ‘pohotnog svećenika’. Komunalni redari su najprije, prema nalogu policije, skinuli obješenu lutku koja je prikazivala muškog „pohotnika“, zbog optužbi da vrijeđa moral, ali je kasnije ponovno vraćena.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.