Paljenje krnji u liku komunističkog diktatora Josipa Broza Tita te aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, kao i krnji u liku homoseksualnog para i Nenada Stazića u sklopu karnevala, izazvalo je kritike iz redova političara dok, naprotiv, u nekim prijašnjim slučajevima, kada su krnje bili neke druge osobe iz političkog života, nije bilo negodovanja.
Prošle je godine također bilo mnogo reakcija, posebno u Srbiji, zbog paljenja krnje u liku Milorada Pupovca na donjokaštelanskim maškarama. Pupovac je prikazan u opancima, kako svira u frulu, dok lutka u liku Plenkovića “pleše kako Pupovac svira”.
Lutka s likom Pupovca spaljena je 2019. i u Kaštel Sućurcu i u Kaštel Starom.
Sam Pupovac je nakon toga izjavio da je kao Dalmatinac duboko povrijeđen tim činom koji smatra pozivom na nasilje.
“Ovo je pokazatelj za one koji predstavljaju glavu države i društva, a ne za taj obezglavljeni svijet. Umjesto da hrvatsko drušvo razmiče granice svoje slobode, ono se guši u mržnji, što je pokazao ovaj karneval”, izjavio je tada Pupovac, a kasnije i dodao: “To nije duhoviti, inventivni dalmatinski karneval koji provocira vlast, to je, nažalost, bila manifestacija nacionalističke i šovinističke priče”.
Prošle je godine, također, na dječjem karnevalu u Kaštelima spaljen je i u more bačen Krnje koji je simbolizirao LGBT slikovnicu „Moja dugina obitelj“. Krivac je na sebi imao natpis “slikovnica” i “mama + mama” s jedne strane te “tata + tata” s druge strane, u duginim bojama. I to je izazvalo pobunu, iako je i ranije bilo raznih likova krnje na koje se nitko nije bunio. Paljenje LGBT slikovnice izazvalo je reakcije LGBT i nekih drugih udruga te pravobraniteljice za djecu, Helence Pirnat-Dragičević i ministrice obrazovanja Blaženke Divjak.
> (VIDEO) Evo zašto je Stazić sa gay parom postao krnjo u Imotskom
> (FOTO) Pogledajte tko je sve prošlih godina bio Krnje, pa nitko nije cenzurirao karnevale!
> Pupovac: ‘Spaljivanje krnje s mojim likom, to je govor mržnje’
Zadnji puta kada je zabilježena slična reakcija je davne 1997. godine, iz političkih razloga. Krnje je te davne godine trebao biti “Bosanski lonac”, međutim, dan prije Pokladnog utorka netko je ušao u prostorije te zapalio krnju. Ni to nije spriječilo organizatore ovog tradicionalnog karnevala, te su u roku od jednog dana napravili novog Krnju; Nerona, koji je predstavljao osobu koja je zapalila “Bosanski lonac”.
“Kraj 90-ih godina obilježio je krnje Braća Vladini koji je simbolizirao talijansku braću Gianfranca i Livia Ladinija, bivše vlasnike ‘Dalmatinke’ koji su tvornicu doveli do propasti.” – piše u arhivu Ferate, a početkom novog milenija, nastupaju političari, Ivo Sanader, Jadranka Kosor, lički medvjed koji je predstavljao Darka Milinovića i Slavko Linić.
Na opatijskom području 2014. godine obješen je pust na kojemu je pisalo „Bozanić“ i GEJ, a na prsima mu je bila nacrtana svastika. HRT je o tome izvijestio, objavio slike, a sliku možete vidjeti i danas. Po svemu sudeći tada nije reagirala pučka pravobraniteljica, niti tadašnji SDP-ov ministar Jovanović.
Na svećenika su se obrušili i u istarskoj Baderni 2010. kada su na stablo objesili lutku koja predstavlja ‘pohotnog svećenika’. Komunalni redari su najprije, prema nalogu policije, skinuli obješenu lutku koja je prikazivala muškog „pohotnika“, zbog optužbi da vrijeđa moral, ali je kasnije ponovno vraćena, a organizatori su na lutku dodali i iskrivljeno ime svećenika Stjepana Bošnjaka, koji je prema tadašnjim saznanjima, tražio njezino uklanjanje.
Godine 2006. Krnje je bio Prikipilo; lik čija jedna polovica lica predstavljala Vladimira Šeksa, a druga Ivicu Račana.
Nisu samo pojedinci bili na tapeti za lomaču. Tako je 2012. godine na Sinjskom karnevalu ulogu Krnja dobila Europska unija.
U Kaštel Starome 2010. godine, u kojoj je, tada već bivši, hrvatski premijer bio uhićen, Krnje poprimio lik Ive Sanadera kao bebe. Fotografiju možete pogledati ovdje. Iste godine Krnje je u Metkoviću, a i u Rijeci također poprimio njegov lik.
Godine 2011., analizirao je Jutarnji list, na karnevalima diljem hrvatske spaljeno je 5 lutaka u liku Jadranke Kosor, 3 u liku Iva Sanadera i jedan u liku Iva Josipovića. Fotografiju lutke s likom tadašnje predsjednice vlade pogledajte ovdje.
U Samoboru je pak pred zapanjenom publikom izvedena “iluzionistička točka ”teleportiranja” Sanadera iz ”kaveza” u Salzburgu u ”kavez” u Remetincu, gdje su ga čekali drugi dobro poznati likovi iz novije hrvatske političke povijesti”, navodi zagrebancija.com.
Godina 2013. je bila posebice “politički nekorektna” pa se nitko nije bunio, što je Krnju predstavljala slika s dvojezičnim naslovom „Bacpitauje 3dpablja – Zdravstveni odgoj”.
Zadrani su iste godine razvili plakat s eksplicitnim sadržajem i ministrom Željkom Jovanovićem te novinarima Antom Tomićem i Borisom Dežulovićem u glavnim ulogama.
U Kaštelima, gdje je krnje prošle godine bio LGBT slikovnica, pretprošle godine spalili su krnju Božu Petrova.
Godine 2015. spaljen je krnjo “Zoran Milanović”, 2016. kako i SDP-ovci tako i HDZ-ovci, glava zabijenih u kutije svojih stranaka, a stražnjica visoko podignutih prema lutki u liku Bože Petrova.
2017. godine Rijekom je prošetala “Kolinda Grabar-Kiratović” sa srpskom čokoladicom.
Podsjetimo, karneval u Kaštelima organizira udruga Poklade, čiji je predsjednik Nikša Radić za Dalmatinski portal prošle godine komentirao:
“Kad mater materi napravi dite ili tata tati, mi ćemo financirati sve dičje karnevale u svitu i bit ćemo kumovi dici na krštenju”, rekao je Radić.
“Nismo mi Split, mi smo krnjeval 200 godina star. Mi smo autonomni, nitko nas ništa ne pita niti kome odgovaramo osim sami sebi. Neman pojma je li znao, može on vama dati izjavu, ali s ovim nije imao ništa”, dodao je.
Što je Krnje i koji su običaji?
Paljenje Krnje u sklopu karnevala je vrsta folklornog kazališta.
“Princ Karnevala u Dalmaciji je krnjo, u Istri i Primorju pust, u Zagrebu fašnik. Uz njega su određene osobe: tužitelj, branitelj, sudac, krvnik s odgovarajućim maskama. Na određenom mjestu izvodi se prikaz suđenja krnji koji je za sve kriv, te ga na koncu spaljuju ili svečano utope. Pokatkad tu dramu prate i narikače koje žale za krnjom. To folklorno kazalište simbolizira pobjedu proljeća nad zimom koja je obilovala mnogobrojnim nedaćama otjelovljenim u krnji”, naveo je prof. dr. sc. Marko Dragić s Filozofskog fakulteta u Splitu u znanstvenom članku “Velike poklade u folkloristici Hrvata”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
