Na opatijskom području 2014. godine obješen je pust na kojemu je pisalo „Bozanić“ i GEJ, a na prsima mu je bila nacrtana svastika. HRT je o tome izvijestio, objavio slike, a sliku možete vidjeti i danas. Po svemu sudeći tada nije reagirala pučka pravobraniteljica, niti tadašnji SDP-ov ministar Jovanović.
Na svećenika su se obrušili i u istarskoj Baderni 2010. kada su na stablo objesili lutku koja predstavlja ‘pohotnog svećenika’. Komunalni redari su najprije, prema nalogu policije, skinuli obješenu lutku koja je prikazivala muškog „pohotnika“, zbog optužbi da vrijeđa moral, ali je kasnije ponovno vraćena, a organizatori su na lutku dodali i iskrivljeno ime svećenika Stjepana Bošnjaka, koji je prema saznanjima, tražio njezino uklanjanje, pisao je 24 sata.
Podsjetimo, paljenje Krnja koji je simbolizirao LGBT slikovnicu namijenjenu djeci predškolske dobi na kojoj je pisalo: „Moja dugina obitelj“ te imao natpis “slikovnica” i “mama + mama” s jedne strane te “tata + tata” s druge strane, na ovogodišnjem dječjem karnevalu u Kaštelima izazvao je osudu medija, LGBT i nekih drugih udruga te prvobraniteljice za djecu, Helence Pirnat-Dragičević i ministrice obrazovanja Blaženke Divjak.
U okviru pokladnih svečanosti diljem Hrvatske, redovito su, pred djecom i odraslima, kao lutke koje su zatim spaljivane bile prikazane i stvarne osobe iz političkog i javnog života kao „Krnje“, „Fašnik“ ili „Pust“ – te njihovo spaljivanje isti mediji, udruge, pravobranitelji ili ministri – nisu proglašavali govorom mržnje niti su ih osuđivali.
Dvostruki kriteriji u odnosu prema fašničkim prikazima očiti su, a ovdje donosimo neke primjere koji će nam pomoći bolje razumjeti kako u Hrvatskoj imamo dvije kategorije ljudi, ideja, pojava – jedne se smije izrugivati i paliti – druge ne smije. Zašto?
“Kraj 90-ih godina obilježio je krnje Braća Vladini koji je simbolizirao talijansku braću Gianfranca i Livia Ladinija, bivše vlasnike ‘Dalmatinke’ koji su tvornicu doveli do propasti.” – piše u arhivu Ferate, a početkom novog milenija, nastupaju političari, Ivo Sanader, Jadranka Kosor, “lički medvjed koji je predstavljao Darka Milinovića i Slavko Linić.
Godine 2006. Krnje je bio Prikipilo; lik čija jedna polovica lica predstavljala Vladimira Šeksa, a druga Ivicu Račana, piše u arhivi Ferate.
U Kaštel Starome 2010. godine, u kojoj je, tada već bivši hrvatski premijer uhićen, Krnje poprimio lik Ive Sanadera kao bebe. Fotografiju možete pogledati ovdje. Iste godine Krnje je u Metkoviću, a i u Rijeci također poprimio njegov lik.
Godine 2011., analizirao je Jutarnji list, na karnevalima diljem hrvatske spaljeno je 5 lutaka u liku Jadranke Kosor, 3 u liku Iva Sanadera i jedan u liku Iva Josipovića. Fotografiju lutke s likom tadašnje predsjednice vlade pogledajte ovdje.
U Samoboru je pak pred zapanjenom publikom izvedena “iluzionistička točka ”teleportiranja” Sanadera iz ”kaveza” u Salzburgu u ”kavez” u Remetincu, gdje su ga čekali drugi dobro poznati likovi iz novije hrvatske političke povijesti”, navodi zagrebancija.com.
Zadrani su na karnevalu 2013. godine razvili plakat s eksplicitnim sadržajem i ministrom Željkom Jovanovićem te novinarima Antom Tomićem i Borisom Dežulovićem u glavnim ulogama, prenio je T-portal.
> (FOTO) Pogledajte tko je sve prošlih godina bio Krnje, pa nitko nije cenzurirao karnevale!
Godine 2015. spaljen je u Kaštelima Krnjo u liku Zorana Milanovića, prenio je Portal Oko.
Godine 2016. lutke koje su spaljene u Kaštelima, simbolizirale su HDZ-ovce i SDP-ovce te Božu Petrova, prenio je Portal grada Kaštela.
Na karnevalu 2017. Rijekom je prošetala lutka s likom Kolinde Grabar-Kitarović sa strojnicom i čokoladicom “Pionir”.
Što je Krnje i koji su običaji?
Paljenje Krnje u sklopu karnevala vrsta je folklornog kazališta.
“Princ Karnevala u Dalmaciji je krnjo, u Istri i Primorju pust, u Zagrebu fašnik. Uz njega su određene osobe: tužitelj, branitelj, sudac, krvnik s odgovarajućim maskama. Na određenom mjestu izvodi se prikaz suđenja krnji koji je za sve kriv, te ga na koncu spaljuju ili svečano utope. Pokatkad tu dramu prate i narikače koje žale za krnjom. To folklorno kazalište simbolizira pobjedu proljeća nad zimom koja je obilovala mnogobrojnim nedaćama otjelovljenim u krnji”, naveo je prof. dr. sc. Marko Dragić s Filozofskog fakulteta u Splitu u znanstvenom članku “Velike poklade u folkloristici Hrvata”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
