(FOTO) Pogledajte tko je sve prošlih godina bio Krnje, pa nitko nije cenzurirao karnevale!

Foto: Portal grada Kaštela

Ove je godine na dječjem karnevalu u Kaštelima spaljen je i u more bačen Krnje koji je simbolizirao LGBT slikovnicu „Moja dugina obitelj“. Krivac je na sebi imao natpis “slikovnica” i “mama + mama” s jedne strane te “tata + tata” s druge strane, u duginim bojama. Ove je godine odabir Krnje izazvao pobunu, iako je i ranije bilo raznih likova Krnje na koje se nitko nije bunio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cenzura i karneval: Krnjo ne smije biti slikovnica koja tumači da dijete ima 2 mame i ne spominje tatu, ali mogu biti Petrov, Horvatinčić…?

Zadnji puta kada je zabilježena slična reakcija je davne 1997. godine, iz političkih razloga. Krnje je te davne godine trebao biti “Bosanski lonac”, međutim, dan prije Pokladnog utorka netko je ušao u prostorije te zapalio krnju. Ni to nije spriječilo organizatore ovog tradicionalnog karnevala, te su u roku od jednog dana napravili novog Krnju; Nerona, koji je predstavljao osobu koja je zapalila “Bosanski lonac”.

Cenzura i karneval: Krnjo ne smije biti slikovnica koja tumači da dijete ima 2 mame i ne spominje tatu, ali mogu biti Petrov, Horvatinčić…?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kraj 90-ih godina obilježio je krnje Braća Vladini koji je simbolizirao talijansku braću Gianfranca i Livia Ladinija, bivše vlasnike ‘Dalmatinke’ koji su tvornicu doveli do propasti.” – piše u arhivu Ferate, a početkom novog milenija, nastupaju političari, Ivo Sanader, Jadranka Kosor, “lički medvjed koji je predstavljao Darka Milinovića i Slavko Linić.

Godine 2006. Krnje je bio Prikipilo; lik čija jedna polovica lica predstavljala Vladimira Šeksa, a druga Ivicu Račana.

Foto: arhiva Zorana Šabića(http://arhiva.ferata.hr/teme/12980-tko-su-bili-sinjski-krnjevali-2-dio)

Nisu samo pojedinci bili na tapeti za lomaču. Tako je 2012. godine na Sinjskom karnevalu ulogu Krnja dobila Europska unija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

HNS-ova ministrica i pravobraniteljica za djecu štite LGBT tezu o 2 mame: Osudile spaljivanje krnje – “LGBT slikovnice”

Godina 2013. je bila posebice “politički nekorektna” pa se nitko nije bunio, što je Krnju predstavljala slika s dvojezičnim naslovom „Bacpitauje 3dpablja – Zdravstveni odgoj”.

Foto: HKV(http://www.hkv.hr/reportae/ostali-autori/14249-u-sucurju-za-fasnik-spaljen-jovanovicev-srednji-prst.html)

Zadrani su iste godine razvili plakat s eksplicitnim sadržajem i ministrom Željkom Jovanovićem te novinarima Antom Tomićem i Borisom Dežulovićem u glavnim ulogama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 2015. spaljen je Krnjo “Zoran Milanović” , 2016. kako i SDP-ovci tako i HDZ-ovci,  glava zabijenih u kutije svojih stranaka, a stražnjica visoko podignutih prema najpoznatijem psihijatru u Hrvata, Boži Petrovu,

U Kaštelama, gdje je Krnje ove godine bio LGBT slikovnica, prošle godine spalili su Krnju Božu Petrova.

Foto: Portal grada Kaštela

2017. godine Rijekom je prošetala “Kolinda Grabar-Kiratović” sa srpskom čokoladicom.

Podsjetimo, karneval u Kaštelima organizira udruga Poklade, čiji je predsjednik Nikša Radić za Dalmatinski portal komentirao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kad mater materi napravi dite ili tata tati, mi ćemo financirati sve dičje karnevale u svitu i bit ćemo kumovi dici na krštenju”, rekao je Radić.

“Nismo mi Split, mi smo krnjeval 200 godina star. Mi smo autonomni, nitko nas ništa ne pita niti kome odgovaramo osim sami sebi. Neman pojma je li znao, može on vama dati izjavu, ali s ovim nije imao ništa”, dodao je.

Što je Krnje i koji su običaji?

Paljenje Krnje u sklopu karnevala je vrsta folklornog kazališta.

“Princ Karnevala u Dalmaciji je krnjo, u Istri i Primorju pust, u Zagrebu fašnik. Uz njega su određene osobe: tužitelj, branitelj, sudac, krvnik s odgovarajućim maskama. Na određenom mjestu izvodi se prikaz suđenja krnji koji je za sve kriv, te ga na koncu spaljuju ili svečano utope. Pokatkad tu dramu prate i narikače koje žale za krnjom. To folklorno kazalište simbolizira pobjedu proljeća nad zimom koja je obilovala mnogobrojnim nedaćama otjelovljenim u krnji”, naveo je prof. dr. sc. Marko Dragić s Filozofskog fakulteta u Splitu u znanstvenom članku “Velike poklade u folkloristici Hrvata”. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.