Foto: fah

Glavni državni odvjetnik osoba je koja se nalazi na čelu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a koju na tu poziciju postavlja Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Mandat Državnog odvjetnika traje četiri godine. Trenutačno ulogu Državnog odvjetnika obnaša Dinko Cvitan, koji je na toj poziciji naslijedio kontroverznog Mladena Bajića.

Državno odvjetništvo u kaznenim predmetima poduzima progon i zastupa optužbu protiv počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti ili po prijedlogu, zastupaju Republiku Hrvatsku, vodi nadzor nad radom cjelokupne državnoodvjetničke organizacije, te obavlja i druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju državnih odvjetništava.

Također po propisima o raspolaganju državnom imovinom, DORH daje prethodno mišljenje na prodaju državnog zemljišta ili druge imovine.

Tako su se krajem ožujka sastali premijer Tihomir Orešković i ministar gospodarstva Tomislav Panenić s glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom i razgovarali o tome na koji način ubrzati investicije.

“Potrebno je surađivati s DORH-om kako bi se ubrzale investicije”, rekao je Orešković.

S obzirom na širok opseg dužnosti i djelovanja, DORH je dužan podnijeti Hrvatskom saboru izvješće o stanju i kretanju prijavljenog kriminaliteta u prethodnoj godini.

Kad je u pitanju suzbijanje korupcije, koja je jedan od temeljnih hrvatskih problema, DORH tu ima najveću ulogu. Državno odvjetništvo ravna specijaliziranim tijelom zaduženim za progon korupcije i organiziranog kriminala, koje je svima poznato pod imenom USKOK ili punim nazivom Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te procesuiranje ratnih zločina i zaštita imovine Republike Hrvatske, kao i u proteklom razdoblju, prioriteti su u radu državnog odvjetništva i samog Državnog odvjetnika koji štiti interese Republike Hrvatske na navedenim područjima.

Dugogodišnji glavni državni odvjetnik – Mladen Bajić

Mladen Bajić postao je prvi hrvatski tužitelj koji je dobio, i to konsenzusom parlamentarnih stranaka, drugi mandat na funkciji glavnog državnog odvjetnika.

Za treći mandat, kojeg je dobio početkom 2010. godine, nije imao potporu SDP-a jer je “previše koketirao s politikom, a sve istrage su mu započele odlaskom premijera Ive Sanadera”, navodi Jutarnji list. No, u Bajićevu obranu stala premijerka Jadranka Kosor. Dvadeset mjeseci poslije  Bajić je pokrenuo istragu i protiv HDZ-a.

Godine 2014. SDP-u je Bajić opet prihvatljiv pa tadašnji premijer Zoran Milanović poručuje: “Moja stranka stoji iza bivšeg državnog odvjetnika Mladena Bajića za kojeg smatramo da bi bio dobar ustavni sudac. Zanima me što o tome misli predsjednik HDZ-a”.

Milanovićevo, Bajićevo, i Josipovićevo (ne)slaganje istaknulo se 2013. godine u slučaju Lex Perković. Naime, iako je po Zakonu trebalo zastupati interese Njemačke, Državno odvjetništvo uputilo je žalbu Vrhovnom sudu na odluku o izručenju Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj.

“Što je radio represivni sustav zadnjih deset godina, što je radio državni odvjetnik zadnjih osam, to njemačko pravosuđe mora rješavati”, rekao je Milanović nastojeći nakon kritika Vlade zbog donošenja zakona kojim bi se spriječilo izručivanje Perkovića Njemačkoj fokus sa sebe prebaciti na Bajića i Tomislava Karamarka kao bivšeg šefa tajnih službi i policije.

Mladen Bajić dužnost glavnog državnog odvjetnika obnašao je od 2002. do 2014. godine.

Rođen u Splitu 1950., u kojem je 1975. završio i Pravni fakultet, nakon čega se zaposlio u Okružnom javnom tužilaštvu u Dubrovniku, te potom u Splitu kao javnotužilački pripravnik i stručni suradnik.

Imenovan je zamjenikom splitskog općinskog javnog tužitelja 1979. godine. Radio je isključivo na kaznenim predmetima gospodarskog kriminaliteta u Odjelu za gospodarski kriminalitet. Prije isteka prvog osmogodišnjeg mandata, 1987., imenovan je za zamjenika u Okružnom javnom tužilaštvu u Splitu.

Od 1992. do 1996. radio je kao zamjenik vojnog tužitelja u splitskom Vojnom tužiteljstvu. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata te medaljama Ljeto ’95 i Oluja. Nakon završetka Domovinskog rata radi kao zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Splitu, a u kolovozu 2001. imenovan je splitskim županijskim državnim odvjetnikom.

Na četverogodišnji mandat Sabor je izabrao Mladena Bajića 2002. na poziv koalicijske vlade Ivice Račana, zamijenivši njegova prethodnika Radovana Ortynskog.

Sabor je Mladena Bajića ponovno izabrao za glavnog državnog odvjetnika dva puta, 2006. i 2010. Godine 2014. zamjenjuje ga Dinko Cvitan, njegov dugogodišnji suradnik, kojega je Mladen Bajić 2005. godine imenovao za ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).

Stranica WikiLeaks objavila je da je Bajić detaljno izvještavao američko veleposlanstvo o svim važnijim istragama. O tome da su u veleposlanstvu sastavljane depeše. Glavni državni odvjetnik u Jutarnjem je listu demantirao neke navode iz dokumenta na Wikileaksu, nazvavši diplomatski dokument “kompilacijom medijskih napisa i mašte osobe koja je pisala izvješće”. Naročito je odrješito opovrgnuo svoje navodne komentare o tome tko podržava a tko ne podržava DORH, ocijenivši kako “američki tajnik ima bujnu maštu“.

S prestankom mandata Glavnog državnog odvjetnika, ostaje Mladen Bajić do daljnjega na funkciji zamjenika Glavnog državnog odvjetnika RH.

Za Bajićeva mandata na čelu DORH-a promijenila su se dvojica predsjednika RH, četiri premijera i šest ministara unutarnjih poslova.

“Ovaj posao i zanat koji radim od 1975., a ne od 2002. i radit ću ga po mojoj procjeni najmanje do 2020. kad navršavam 70 godina, bez obzira u kojem svojstvu, ali jedino i uvijek u Državnom odvjetništvu”, rekao je Mladen Bajić, navodi Večernji list.

Oženjen je Ecijom Kuljiš Bajić koja ima odvjetnički ured u Splitu.

U dvanaest godina SDP-a i HDZ-a Mladena Bajića često se isticalo kao najmoćnijeg čovjeka u državi, a javnost je ostala podijeljena po pitanju njegovog rada.
Neki od slučajeva koji su pokrenuti za njegova mandata bili su ubojstvo Milana Levara, Zamporion, Lora, Kamensko, Slobodna Dalmacija, Hypo, bio je glavni koordinator u slučaju Gotovina, prodaja Plive…

Arsen Bauk dodjelio je 2010. Mladenu Bajiću ime – Stand Bajić, optužujući ga s kolegama SDP-ovcima da je na stand by jer drži neke prijave u ladicama. Braneći Bajića iste godine tadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je kako je u raščišćavanju afera u Hrvatskoj u prošlosti nedostajalo političke volje i političke klime, a u tom je kontekstu rekao kako bi glavni državni odvjetnik Mladen Bajić da je “ranije kukuriknuo, zasigurno završio u loncu”.

Na slučaju Lora, koji traje više od 15 godina, neki ističu, vidi se način na koji se razarao hrvatski pravni sustav i uloga Mladena Bajića.

“Taj slučaj može identificirati kriminalnu korupcijsku mrežu koja paralizira pravosudni sustav u Hrvatskoj, te da se obračuna ne samo s ovim slučajem Lora nego i s cjelokupnim kriminalom, političkim, gospodarskim koji se događa”, pojasnio je prof. dr. sc. Josip Jurčević, te dodao kako se na temelju slučaja Lora potvrđuju ocjene svih međunarodnih nadležnih tijela da je srce korupcije u Hrvatskoj u sustavu pravosuđa.

“Ta činjenica jača samim time što je glavna i odgovorna osoba, Mladen Bajić, koji je kreirao ovaj i cijeli niz korupcijskih slučajeva, danas poluslužbeno kandidat za ustavnog suca, što znači da ga se želi skloniti da ne bi progovorio o cijeloj toj mreži na veoma zaštićeno mjesto na 8 godina”, pojasnio je Jurčević.

Dinko Cvitan, čovjek iz sustava

“Sadašnji državni odvjetnik Cvitan dobro radi svoj posao!”, ocijenio je čelnik Mosta i potpredsjednik Vlade Božo Petrov u razgovoru za Jutarnji list početkom siječnja ove godine.

Stupajući na dužnost prije pune dvije godine Dinko Cvitan odbacio je tumačenja da su procesi protiv SDP-ovih lokalnih dužnosnika rezultat “osvetničkog pohoda” njegova prethodnika Mladena Bajića jer mu vladajući nisu dali još jedan mandat.

“To jednostavno nije točno. Radi se o predmetima koji su u nadležnosti USKOK-a, a svaki zamjenik je samostalan u svom radu”, rekao je Cvitan novinarima u Saboru, gdje je prisegnuo na novu dužnost.

Dodao je kako postoji zakonska mogućnost da više rangirani državni odvjetnik da izravnu uputu niže rangiranom kako postupiti u određenom predmetu, ali da se Bajić njome nije služio.

“Koliko znam, u 12 godina svog mandata gospodin Bajić je samo jednom dao izravnu uputu redovitom državnom odvjetništvu da jedno kazneno djelo ne kvalificira kao tešku tjelesnu ozljedu, nego kao pokušaj ubojstva”, branio je Cvitan svoga prethodnika.

Izražavajući nadu da će raditi bolje od njega, Cvitan je kazao kako, “nogometnim rječnikom rečeno, svaki trener donosi nešto novo”.

“Nastavit ćemo s ovakvim načinom rada, a ja želim ostvariti i bolje rezultate. Nemojte zaboraviti da sam do sada bio dio tima Mladena Bajića, kao ravnatelj USKOK-a. Radili smo zajedno na svim velikim predmetima, o kojima je javnost informirana i nastavit ćemo i dalje. Hoću li u tome uspjeti, ja ću se potruditi. Ne znam”, rekao je Cvitan.

Aktualni glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan gotovo cijeli radni vijek proveo je u pravosuđu, a čak osam godina vodio je državnoodvjetnički Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).

Cvitan je rođen 1958. godine u Zagrebu gdje je 1983. diplomirao na Pravnom fakultetu. Iste je godine počeo raditi kao vježbenik na zagrebačkom Općinskom sudu, a godinu poslije kao stručni suradnik u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

Od 1985. do 1990. zamjenik je općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Godine 1991. odlazi u odvjetničke vode, a potom u osiguravajuće društvo Sunce osiguranje d. d. gdje vodi odjel za pravne poslove i ljudske resure.

Godine 2003. vraća se u Državno odvjetništvo: u kolovozu te godine imenovan je za zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, ali je odmah potom raspoređen na poslove zamjenika Ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Od veljače 2004. godine dobio je stalno imenovanje na mjesto zamjenika ravnatelja USKOK-a.

U listopadu 2005. godine imenovan je zamjenikom Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a 2. studenog 2005. godine vršiteljem dužnosti Ravnatelja USKOK-a, umjesto Željka Žganjera koji je dao ostavku na tu dužnost u okolnostima loših odnosa s Glavnim državnim odvjetnikom RH Mladenom Bajićem.

U ožujku 2006. postaje ravnatelj USKOK-a.

Krajem veljače 2014. spominje ga se kao posve izglednog kandidata za novog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, da bi na nju bio i imenovan odlukom Hrvatskog sabora od 7. ožujka 2014. godine.

Tako je nakon Mladena Bajića na čelo državnog odvjetništva došla njegova desna ruka, ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan, a po isteku dužnosti, Mladen Bajić postao je zamjenik glavnog državnog odvjetnika.

“Bajić kao Cvitanov zamjenik može biti siva eminencija, po mom dubokom uvjerenju, samo i u mjeri koliko su njegovi prijedlozi pametni promišljeni, zakoniti i djelotvorni. Prema tome, svatko bi imao takvu sivu eminenciju. Uvjeren sam da će Bajić biti lojalan suradnik Cvitanu kao što je Cvitan bio lojalan suradnik njemu”, komentirao je Cvitanov bivši šef, prvi ravnatelj USKOK-a Željko Žganjer za Tportal uoči Cvitanovog imenovanja za glavnog državnog odvjetnika.

Tko je u pravu zbog nepoštivanja ženske kvote na izborim listama?

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan nedavno je polemizirao s Ustavnim sudom i ustvrdio da je Ustavni sud svojim “upozorenjem”, u kojem stoji da je Državno odvjetništvo pogrešno zaključilo kako nema prekršajne odgovornosti zbog nepoštivanja ženske kvote na izborim listama, narušio Ustavom zajamčenu samostalnost Državnog odvjetništva kao neovisnog pravosudnog tijela.

Očekivanje Ustavnog suda da DORH povuče sporni zaključak Cvitan je ocijenio kao nedopustiv oblik utjecaja na državno odvjetništvo koje je prema zakonu i Ustavu samostalno i neovisno.

Podsjetimo, prije nekoliko mjeseci Krešimir Planinić, predsjednik U ime obitelji – projekt Domovina pojasnio je kako DIP tumači da se mora platiti kazna i to je potpisao predsjednik Vrhovnog suda, a isto je i u tumačenju Ustavnog suda.

U ime obitelji zadovoljila je u svim izbornim jedinicama ženske kvote, tj. predložila ženske kandidate, te je u svemu zadovoljila i Zakon o ravnopravnosti spolova.

Zbog korupcije gubimo 15 posto BDP-a godišnje

Uz više od 200 neriješenih slučajeva ubojstva, uz tisuće parnica koje na hrvatskim sudovima traju neprihvatljivo dugo pa čak i desetljećima, uz četvrt stoljeća progona hrvatskih branitelja s jedne strane i čudnovatog tumačenja zakona o općem oprostu s druge strane, uz predstečajne nagodbe koje su postale savršen sustav prijevara za koje nitko ne odgovara, uz upozorenja iz sindikata policije na niz nezakonitosti i nepravilnosti u MUP-u, uz podatak da je Hrvatska članica Europske unije s najvećom razinom korupcije u javnoj nabavi te s Rumunjskom i Bugarskom spada u najkorumpiranije države EU-a, samo su neki od primjera iz kojih se može zaključiti da se promjenom glavnog državnog odvjetnika nije nešto značajno promijenilo na bolje, već Hrvatska i dalje tone pod teretom kriminala, korupcije, pravne i poduzetničke nesigurnosti, pa čak i institucionalno organiziranim kriminalom, kako se moglo čuti ih Sabora ovih dana.

Izvor: Narod.hr
Photo: Narod.hr