Foto: Fah

Abolicija je oslobođenje od kaznenog progona, a Zakonom o općem oprostu RH 1996. dana je abolicija za kaznena djela počinjena u oružanim sukobima u Domovinskom ratu, s izuzetkom ratnih zločina. Bio je to potpuni oprost, koji nije donio nikakve posljedice, pa čak ni najmanje zabrane, za osobe koje su abolirane. No, to ne znači da se ratni zločini ne mogu kazniti.

Nekoliko puta zakon se mijenjao

Nakon početka Domovinskog rata doneseno je više zakona kojima se interveniralo u kazneno – pravni sustav, a koji su nazivani zakonima o oprostu. Prvo je donesen Zakon o oprostu od krivičnog progona i postupaka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske (NN 58/92). Kako je bio ograničen na aboliciju ili oslobođenje od kaznenog progona i postupka za sve počinitelje kaznenih djela počinjenih u razdoblju od 17. kolovoza 1990. god. do njegovog stupanja na snagu 25. rujna 1992. god. izmijenjen je novelom od 31. svibnja 1995. kojom je obuhvaćeno razdoblje do 10. svibnja 1995.god.

Nakon toga na snagu je stupio Zakon o oprostu počiniteljima kaznenih djela s privremeno okupiranih dijelova Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije od 17. svibnja 1996. god. (NN 43/96) i napokon Zakon o općem oprostu od 20. rujna 1996. god. (NN 80/96) kojim su ukinuta prethodna dva i koji je i sada na snazi. Njime je dan opći oprost ne samo za oslobođenje od kaznenog progona i kaznenog postupka već su općim oprostom bile obuhvaćene i osobe koje su bile lišene slobode i nalazile su se na izdržavanju kazne ili u pritvoru ili su trebale nastupiti već pravomoćno izrečene kazne. Zakon je tako donio potpuni oprost, nema čak niti zabrane rada u nekim državnim službama.

Prema podacima koje su vojni sudovi, županijski sudovi i županijska državna odvjetništva dostavljali Ministarstvu pravosuđa u vremenu važenja i primjene sva tri zakona o općem oprostu opći oprost dobilo je preko 20.000 osoba.

Zakon ne sprječava kazneni postupak protiv određenih djela

U Zakonu se navodi i koja su kaznena djela izuzeta od oprosta – počinitelji najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. Zanimljivo je da, prema tome, ne postoji nikakva zakonska prepreka da se počinitelji ubojstava nad civilima kazneno gone. U Hrvatskoj ipak još nitko nije optužen, a kamo li osuđen za brutalne napade na civilno stanovništvo hrvatskih sela i gradova.

Isto u Zakonu piše i za one koji su ubijali zarobljene vojnike, ubijali civile na područjima koje su kontrolirali Srbi i JNA, koji su odvodili zarobljenike u logore u Srbiju i tamo ih surovo mučili i ubijali. Tu je i surov postupak s ranjenim, bolesnicima i ratnim zarobljenicima uključuje, naravno i bombardiranje hrvatskih bolnica, ali nitko nije kažnjen.

Zakon zapravo eksplicitno navodi za koja ratna zlodjela nema oprosta. Problem, dakle, nije u zakonu, nego u njegovom provođenju.

Zakon o općem oprostu, dakle, abolira samo one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni, ali nisu počinili zločine nabrojane u Članku 3. Zakona. Znači, radi se o pobunjenim Srbima koji su se borili samo protiv naoružanih hrvatskih jedinica, i to u skladu s običajima rata, abolirani su ovim Zakonom.

Izvor: narod.hr
Photo: fah