Na stadionu Koševo u Sarajevu sve je spremno za dolazak 65.000 hodočasnika na susret s papom Franjom. Očekuje se da će ih samo iz Hrvatske stići 23.000.
Iako je planirano da Sveti Otac boravi u Sarajevu tek oko 11 sati njega čeka vrlo zgusnuti raspored ispunjen brojnim susretima s kojih se očekuju važne poruke. Papu će u 9 sati u sarajevskoj zračnoj luci dočekati kardinal Puljić te član Predsjedništva BiH Dragan Čović koji su i čelnici crkvenog odnosno državnog odbora za pripremu Papina posjeta. Potom slijedi službena državna ceremonija dočeka pred Predsjedništvom BiH i razgovori Svetog Oca s najvišim bosanskohercegovačkim dužnosnicima.
Središnji događaj ipak će biti dvosatno misno slavlje na stadionu Koševo uz propovjed Svetog Oca. Misu će koncelebrirati svi biskupi iz BiH kao i većina biskupa iz Hrvatske koji također stižu u Sarajevo predvođeni zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem a dolazi i beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar. Na misi se očekuje 65 tisuća hodočasnika od kojih će oko 23 tisuće stići iz Hrvatske a među njima bi trebali biti hrvatski ministar financija Boris Lalovac i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Pogledajte interaktivni plan Papina posjeta Sarajevu na linku!
Papa će se posebnom porukom svećenicima, redovnicima i redovnicama obratiti u sarajevskoj katedrali Srca Isusova a potom ga čekaju ekumenski susret s predstavnicima islamske, pravoslavne i židovske vjerske zajendice kao i susret s oko četiri i pol tisuće mladih.
Zatvorenici KPZ Zenica pripremili još jedan dar za papu Franju
Još jedan dar zatvorenika Kazneno popravnoga zavoda Zenica kojeg su zatvorenici namijenili za papu Franju stigao je u srijedu 3. lipnja u ured vrhbosanskoga nadbiskupa i metropolita kardinala Vinka Puljića, piše IKA. Riječ je i ovaj put o drvorezbarskom djelu koje je zapravo prigodna kutija za Bibliju. Unutar kutije stoji napisano: “Dragom papi Franji želimo dug život, da nam bude zdrav i da i dalje sa sobom nosi mir, ljubav i toplu Božju riječ gdje god dođe. Svojim dolaskom u Bosnu i Hercegovinu ispunili ste i naša srca srećom i ljubavlju, kao i još jačom vjerom u Boga bez obzira na vjeroispovijest i nacionalnost. Želimo Vam sretan boravak u našoj napaćenoj, ali ponosnoj zemlji. Osuđenici KPZ Zenica”.
Sveta Stolica priznala je Bosnu i Hercegovinu 7. travnja 1992.
Sveta Stolica priznala je Bosnu i Hercegovinu 7. travnja 1992. i s njom uspostavila diplomatske odnose 20. kolovoza 1992. Odlukom Svete Stolice, Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine osnovana je 8. prosinca 1994. godine. Ona obuhvaća Vrhbosansku nadbiskupiju sa sjedištem u Sarajevu kao metropolijom, tri biskupije: Mostarsko-duvanjsku, Trebinjsko-mrkansku i Banjolučku, te Vojni ordinarijat osnovan 1. veljače 2011. BK BiH čine šest nad/biskupa: kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski i predsjednik BK, mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki; mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski; mons. dr. Tomo Vukšić, vojni ordinarij i potpredsjednik BKBiH; mons. dr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski, i mons. dr. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki.
Pod jurisdikcijom Biskupske konferencije su Katolička tiskovna agencija te Caritas Biskupske konferencije BiH. Republika Bosna i Hercegovina i Sveta Stolica potpisale su dva međunarodna ugovora. Riječ je o Temeljnom ugovoru između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine (potpisan 19. travnja 2006.) i Dodatnom protokolu na Temeljni ugovor između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine (potpisan 29. rujna 2006., a ratifikacija je obavljena 25. listopada 2007.). Također je potpisan i Ugovor o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (potpisan 8. travnja 2010.; ratificiran 14. rujna 2010.)
Izvor: narod.hr/ika
Photo: fah
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.