Švicarska podružnica najveće britanske banke HSBC našla se u središtu skandala nakon što je jučer Međunarodni konzorcij novinara istraživača objavio informacije o tajnim računima koji su otvoreni između 2005. i 2007. godine. Na njima je bilo pohranjeno oko 120 milijardi dolara, a šaroliko društvo vlasnika računa obuhvaća krijumčare oružjem i dijamantima, kriminalce, političare, sportaše.
Šteta koja je nastala utajom poreza procjenjuje se na 120 milijardi dolara, a banka je primala uplate iz više od 200 zemalja svijeta. Među njima je i Hrvatska iz koje je na 40 računa hrvatskih građana, uplaćeno oko 33 milijuna dolara.
Jedan Hrvat na tajnom računu ima 11,1 milijun dolara
N1 prenosi kako je reporter međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara Will Fitzgibbon rekao je kako su među Hrvatima s računima u HSBC-u i jedan vlasnik restorana, filmski producent, nogometaš, teniski djelatnik, poduzetnik, a najviši iznos novca jednog Hrvata je 11,1 milijun dolara.
Građani koji su izbjegavali plaćanje poreza na taj način će taj porez svejedno morati platiti
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić potvrdio je danas u Lepoglavi da će se istražiti jesu li u izbjegavanju plaćanja poreza kroz privatne račune u britanskoj banci HSBC sudjelovali i hrvatski građani.
Komentirajući, na zahtjev novinara, medijske tvrdnje da su i hrvatski klijenti otvarali ‘crne račune’ u HSBC-u Miljenić je kazao da će dio naših sugrađana koji su na taj način izbjegavali plaćanje poreza “taj porez platiti” dok će u određenim slučajevima i kazneno odgovarati jer izbjegavanje plaćanja poreza predstavlja kazneno djelo.
“Svi živimo ovdje i moramo plaćati porez”, kazao je ministar.
Podsjetio i da se sve zemlje bore protiv utaje poreza i da je tu vrlo bitna međunarodna suradnja. Miljenić je kazao da su nekada bankarske tajne predstavljale veliki problem, da ga predstavljaju i danas, ali da te barijere nestaju jer je riječ o problemu s kojim se svi zajedno moramo boriti.
40 hrvatskih građana je u HSBC od poreznika sklonilo ukupno 33,2 milijuna dolara
Ministarstvo financija zatražilo je putem Porezne uprave i Ureda za sprječavanje pranja novca podatke o hrvatskim građanima koji su klijenti švicarske HSBC banke, kako bi se utvrdilo je li bilo poreznih utaja koje su počinili hrvatski građani, priopćeno je u utorak iz Porezne uprave.
Porezna uprava i Ured za sprječavanje pranja novca kontinuirano surađuju s istim institucijama u europskim zemljama te će tu suradnju iskoristiti i u ovom slučaju, kaže se u priopćenju.
Britanska banka HSBC priznala je da je njezina švicarska podružnica pomagala bogatim klijentima pri utaji poreza. U tom kontekstu današnji tisak izvještava o 40 hrvatskih građana koji su u HSBC od poreznika sklonili ukupno 33,2 milijuna dolara.
Otvorena mogućnost utaje
Iz Ministarstva financija, u čijem sklopu djeluje Ured za sprječavanje pranja novca, Hini je potvrđeno kako “u aktualnom slučaju određeni elementi upućuju na poreznu evaziju te su porezna tijela u okviru međunarodne suradnje poreznih tijela ovlaštena razmjenjivati informacije u svrhu otkrivanja konkretnih utajivača poreza”.
U nekim europskim jurisdikcijama, uključujući i Švicarsku, porezna utaja još nije predikatno kazneno djelo za kazneno djelo pranje novca, tj. nezakonita imovinska korist stečena utajom poreza u tim jurisdikcijama ne može biti predmet kaznenog djela pranja novca, navode u Ministarstvu.
Stoga od tih jurisdikcija putem međunarodne razmjene podataka između financijsko-obavještajnih jedinica nije moguće dobiti podatak o transakcijama i osobama za koje postoji sumnja na pranje novca ako imovina, novac i prava proizlaze iz moguće utaje poreza. Ured prema zakonu može započeti analitičku obradu sumnjivih transakcija samo kada mu banke ili drugi obveznici, strane financijsko obavještajne jedinice ili državna tijela dostave obrazložene razloge sa sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
Dakle, pojašnjavaju Hini iz Ministarstva financija, Ured za sprječavanje pranja novca može upućivati zamolbe stranim financijsko obavještajnim jedinicama samo kada je prethodno obaviješten od banaka ili nadležnih državnih tijela u Hrvatskoj odnosno inozemnih financijsko-obavještajnih jedinica za konkretnu osobu ili konkretnu sumnjivu transakciju. A tek se donošenjem pravomoćne sudske presude za pranje novca potvrđuje nezakonitost sredstava i ona se trajno oduzimaju.
Maras: Vlada će prekontrolirati o čemu se radi
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras izjavio je u utorak kako je sigurno da Vladu zanima jesu li svi koji drže novac u HSBC-u platili porez Republici Hrvatskoj i je li taj novac, ako je zarađen u Hrvatskoj, zarađen legalno.
“Vlada će, kao i u drugim sličnim situacijama, koristiti međunarodnu pravnu pomoć i prekontrolirati o čemu se tu radi”, istaknuo je Maras na predstavljanju natječaja inovacijskih programa Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro).
Ured otvorio stotine predmeta
Što se tiče brojčanih pokazatelja o radu Ureda za sprječavanje pranja novca, po podacima Ministarstva financija on je 2013. i 2014. godine otvorio ukupno 884 predmeta sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma te dostavio 597 izvještaja o analitičkim obradama sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma na daljnje postupanje.
Ured je u tom razdoblju analitički obradio 8.657 transakcija povezanih sa 1.613 sudionika fizičkih i pravnih osoba te izdao 78 naloga bankama za blokadu izvršenja sumnjivih transakcija. Tim je nalozima na rok od 72 sata privremeno blokirano izvršenje sumnjivih transakcija u ukupnom iznosu od preko 70 milijuna kuna.
Tijekom 2014. godine, Ured za sprječavanje pranja novca poslao je 232 upita u 49 država radi pribavljanja podataka iz inozemstva potrebnih za otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma te istovremeno zaprimio 74 upita iz 26 država.
Najveća britanska banka HSBC priznala je u nedjelju da je njezina švicarska podružnica pomagala bogatim klijentima pri utaji milijuna funti poreza u Velikoj Britaniji, pišu britanski mediji.
Dokumenti, koje je 2007. ukrao računalni stručnjak koji je radio za HSBC u Ženevi, sadrže podatke o više od 100.000 klijenata švicarske podružnice te banke iz cijelog svijeta i pokazuju da su bankari pomagali klijentima u izbjegavanju plaćanja poreza te nudili ugovore kako bi porezne varalice izbjegli zakon.
Legardina lista
Dokumente je 2007. ukrao računalni stručnjak koji je radio za HSBC u Ženevi, a iz kojih se i vidi da su bankari pomagali klijentima u izbjegavanju plaćanja poreza te nudili ugovore kako bi izbjegli zakon. Podatke o nepravilnostima prvo su dobili novinari pariške redakcije Le Monde.
“Nenadano smo primili usb na kojem su bili dokazi da je banka primala novac sumnjiva podrijetla, klijente nagovarala na utaju poreza i davala savjete za osnivanje offshore kompanija”, izjavio je novinar Le monda Fabrice Lhomme.
Dobivene su podatke proslijedili u Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara, a na slučaju je radilo 140 novinara iz 45 zemalja svijeta.
Francuska ministrica financija Christine Lagarde početkom 2010. godine rekla je kako Francuska priprema listu imena koja su procurila za druge zemlje. Takozvana ”Lagardina lista” dovela je do skandala i uhićenja u Grčkoj, Španjolskoj, SAD-a, Belgiji i Argentini.
Britansko porezno tijelo, HMRC, dobilo je 2010. listu preko koje je identificirano preko 1.000 osoba koje su utajile porez. Utajeno je preko 135 milijuna funti, no procesuirana je samo jedna osoba. Velika Britanija nije poduzela nikaku akciju protiv HSBC-a, a imena nikada nisu otkrili.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
