Borna Marinić, povjesničar, urednik i voditelj stranice Dogodilo se na današnji dan Domovinski rat, gostovao je u Novom danu gdje je govorio o najvažnijim akcijama Hrvatske vojske u ratu – Oluja i Bljesak, a otkrio je i neke detalje koje je doznao iz razgovora sa svjedocima vremena.
Objašnjavajući kako se kao mladi povjesničar posvetio temi Domovinskog rata te kako je došao na ideju pokretanja stranice na Facebooku Borna Marinić je rekao: “Gotovo 10 godina sam angažiran oko te teme jer sam shvatio da postoji velika rupa na tom polju i da ima prostora za istraživanje. Skoro svaki dan su dolazile nove spoznaje, to mi se sviđalo, nastojim educirati. Nezahvalno je jer su svjedoci vremena još živi, svatko događaj interpretira na svoj način. Izazovno je.”
> Mišetić je već ranije najbolje odgovorio na poruke o ‘ubijenih 600 srpskih civila i spaljenih 22.000 kuća’ u Oluji
Komentirajući školske udžbenike rekao je da se tema najčešće obrađuje krajem godine kad je učenicima važnije ganjati neke bitnije ocjene, no i da mladi pokuzuju velik interes za temu zbog čega je pokrenuo stranicu.
‘Panika koju je krajiška vlast širila među civilima uvijek me iznenadi kako je uzela maha’
Otkrivajući neke detalje iz dokumenata o Oluji Marinić je ispričao:
“S puno svjedoka sam razgovarao. Kad je u pitanju Oluja, iznenade me svjedočanstva branitelja i njihovi susreti s civilima kad su došli na oslobođeno područje gdje su oni bili u panici od propagande koju je širio državni vrh paradržave Krajine. Prije tjedan dana razgovarao sam s pripadnikom specijalne policije koji je rekao da je na Baniji sreo čovjeka koji ga je molio da mu poštedi život i da je govorio da je educiran, da ima antenu, da je pratio HRT, da je čuo da su hrvatski vojnici u beton bacali žive ljude. Panika koju je krajiška vlast širila među civilima uvijek me iznenadi kako je uzela maha, prenosi N1.
> Mali broj prosvjednika na Trgu razvukao transparente o ‘ratnim zločinima u Oluji’
Što se tiče više politike, više je izvora, transkripti Brijunskog sastanka su uvijek zanimljivi, uvijek nešto novo vidim. Zanimljivo je kako se Tuđman cijelo vrijeme bojao da se ne uključi vojska Jugoslavije u taj sukob, da se ponovno ne uvuče Beograd. Zato je htio brzu operaciju, da se ne stignu oni uključiti jer bi dugotrajni sukob izazvao nešto što Hrvatska vojska ne bi mogla, ali se bojao i da se Rusija ne uključi u sukob i da ne dođe do Trećeg svjetskog rata.”
Za Oluju se trebalo poklopiti niz toga, puno segmenata, kaže, no ističe tri najvažnija: “Tvrdoglavost pobunjenih Srba koji nisu pristali na miran oblik reintegracije, zatim odlučnost i spremnost hrvatskih snaga i na kraju, genocid u Srebrenici u srpnju i potencijalna mogućnost da se isto ne dogodi u Bihaću, a jedino moguće da se to spriječi, da se ne proširi, bilo je odmah reagirati.”
Na koncu se dotaknuo svađe na državnu vrhu, pa i pred proslavu Oluje: “Čini se da je to jedinstvo i isti smjer u kojem su svi gledali tih godina ono što braniteljima danas najviše nedostaje. Kad pričamo, uvijek ih sentiment uhvati kad pričaju o tom zajedništvu. Moram kao povjesničar reći da aktualna politička zbivanja ne bi smjela utjecati na to kako gledamo povijesne događaje.”