U Zagrebu, na Trgu bana Jelačića, održana je tzv. “polusatna antiratna akcija”, kojom se ponavljajući velikosrpsku retoriku u centru grada napada oslobodilačka akcija Oluja i sama Hrvatska. Pogledajte kako je to izgledalo:
“Zločini u Oluji su odgovornost svih nas”, “Odajmo počast svim žrtvama” te “Nacionalizam ubija” bile su poruke koje je desetak prosvjednika nosalo na svojim transparentima.
Ove udruge procjenjuju da je tijekom i nakon “Oluje” “ubijeno više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća, a Hrvatsku je tada napustilo oko 150.000 njezinih građana, čiji je povratak godinama bio sustavno otežavan i onemogućavan”.
Akciju su organizirali Centar za žene žrtve rata – ROSA (Zagreb), Centar za građansku hrabrost (Zagreb), Inicijativa mladih za ljudska prava (Zagreb), Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije – UDIK (Sarajevo), Ženska mreža Hrvatske. Neke od tih udruga dijelom su financirane iz državnog proračuna ili iz Grada Zagreba, kojem je na čelu Tomislav Tomašević iz Možemo.
Vojno-redarstvena operacija Oluja
Podsjetimo, u ranim jutarnjim satima 4. kolovoza 1995. počela je Vojno-redarstvena operacija Oluja.
Nakon topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju istovremeno iz 30 pravaca, na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu činile su gardijske brigade potpomognute specijalnom policijom MUP-a, hrvatskim gardijskim zdrugom, te domobranskim i pričuvnim postrojbama. To je operacija koju zbog njezine originalnosti i uspješnosti izučavaju brojni svjetski vojni analitičari.
> Ratne priče trinaest junaka Oluje iz svih krajeva Hrvatske: Nikada nećemo zaboraviti taj dan!
Poginuli i ranjeni
U akciji je poginuo 241 hrvatski branitelj, 1430 je ranjeno.
“Bez njihova doprinosa, bez žrtve koju smo podnijeli, bez hrabrosti i odlučnosti bez mudrih odluka ne bismo imali tako briljantnu vojno-redarstvenu akciju kao što je bila Oluja”, istaknuo je Tomo Medved, ministar branitelja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
