Zagrebačka gradska skupština pokrenula je postupak kojim će se preimenovati zagrebačke ulice nazvane po utjecajnim Hrvatima koji su živjeli u vrijeme NDH, pišu mediji. Zanimljivo, neki od njih javno su podupirali vlast NDH, dok neki s popisa nisu s njom bili ni na koji način povezani.
Skupštinski odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova u prošli je petak dao zeleno svjetlo za prijedlog preimenovanja, pokrenut na inicijativu Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i Svjetskog židovskog kongresa. Predsjednica odbora je Rada Borić, suosnivačica stranke Nova ljevica i članica koalicije Možemo. Članovi odbora su Marija Krnić i Teodor Celakoski iz stranke Zagreb je naš, Davorka Moslavac Forjan iz Socijaldemokratske partije Hrvatske i Ana Lederer iz stranke Blok za Hrvatsku.
Mijenjat će se imena deset ulica nazvanih po osobama povezanim s NDH, no iz popisa se vidi kako je riječ uglavnom o istaknutim predstavnicima hrvatske kulture, znanosti i gospodarstva iz prve polovice 20. stoljeća.
Promjene naziva predviđene su u četiri gradske četvrti, Pešćenica-Žitnjak, Gornja Dubrava, Črnomerec i Trnje. U Pešćenici-Žitnjaku trebale bi se promijeniti ulice nazvane po Vladimiru Arku, Filipu Lukasu, Ivanu Šariću i Antunu Bonifačiću, a na Črnomercu ulice nazvane po Franji Nevistiću, Ivanu Oršaniću, Srećku Karamanu i Branku Klariću. Promjena naziva najavljena je i za ulicu Ivana Jurčića u Gornjoj Dubravi i ulicu Petra Grgeca na Trnju.
Riječ je najčešće o književnicima, od kojih su neki ostavili značajan trag u hrvatskoj književnosti, kulturnim djelatnicima i crkvenim osobama. Samo jedan od njih, Ivan Oršanić, bio je ustaški dužnosnik, a ostao je upamćen po tome što je u emigraciji uređivao časopis “Republika Hrvatska”.
> Ideološka metla: Tomašević opet obećao čišćenje zagrebačkih ulica od “ustaša
Tko su nepodobni?
Među onima čije bi ime sukladno odluci gradskog odbora trebalo biti izbrisano s naziva ulice je i Ivan Evanđelist Šarić, vrhbosanski nadbiskup, prevoditelj Biblije na hrvatski jezik i pjesnik. U njegovu se društvu kao nepodoban za javno spominjanje našao i plodni pjesnik Antun Bonifačić, koji je bio povezan s NDH jedino po tome što je bio zaposlen u ministarstvu vanjskih poslova. Diplomat je bio i Franjo Nevistić, koji je u emigraciji uređivao utjecajni časopis “Studia Croatica” na španjolskom jeziku.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Književnik je bio i Branko Klarić, koji je umro na Križnom putu, kao i Ivan Jurčić. Petar Grgec, također književnik, bio je član HSS-a ali nije se isticao javnim političkim radom, ali se isticao građanskom hrabrošću, a ostavio je značajan trag u hrvatskoj publicistici. Unatoč tome, komunističke su ga vlasti osudile na sedmogodišnju robiju i gubitak građanskih prava. Srećko Karaman bio je poznati pisac, koji je početkom rata završio u talijanskom zatočeništvu, da bi kasnije preživljavao kao činovnik. Svoj bogati književni rad nastavio je u emigraciji.
Među onima čije bi ime trebalo biti uklonjeno s naziva ulica nalazi se i Vladimir Arko, jedan od najutjecajnijih hrvatskih poduzetnika prve polovice dvadesetog stoljeća. Preuzeo je i razvio obiteljski posao proizvodnje pića, bio je jedan od osnivača Zagrebačke burze, između dva rata bio je predsjednik Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu, predsjednik Zemaljskog saveza industrijalaca, predsjednik Centrale industrijskih korporacija u Beogradu i predsjednik Industrijske komore u Zagrebu. Ostavio je značajan trag i u gospodarskoj publicistici. U političkom kontekstu, Arko je bio blizak s jugoslavenskim idejnim krugovima, a njegova jedina veza s vlastima NDH bila je ta što je svojim proizvodima opskrbljivao vojsku. U NDH je jednom čak bio i uhićen. Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima kad su ga komunističke vlasti pokušale uhititi. Njegov poslovni imperij kasnije je pripojen industriji pića “Badel”.
Možda će vas zanimati
Tko je zagrebački industrijalac Arko kojem Možemo, Goldstein i Klasić žele uzeti ulicu?
Riječ je o nekadašnjem vlasniku tvornice žestokih alkoholnih pića Arko, kasnije Badela i tvornice emajliranog posuđa, kasnije nazvane Gorica.
Na popisu za skidanje s popisa važnih osoba nalazi se i ime Filipa Lukasa, jednog od najutjecajnijih hrvatskih znanstvenika svoga vremena i predsjednika Matice hrvatske od 1928. do 1945. Izbjegao je iz Hrvatske 1945., a komunističke su ga vlasti u odsutnosti osudile na smrt zbog podrške NDH. Županijski sud u Zagrebu, na zahtjev udruge U ime obitelji, 2017. je poništio tu presudu.
Za što su krivi?
“Povezanost s NDH” kod navedenih osoba očitovala se na različite načine, od javne podrške, preko radnog mjesta u nekim od njezinih institucija pa sve do protivljenja njezinoj politici. Spomenuti Petar Grgec, književnik i katolički publicist, robijao je iako se otvoreno protivio mjerama tadašnjih vlasti. Jugoslavenski aktivist, povjesničar Ivo Goldstein, u jednoj svojoj knjizi opisuje scenu s Grgecom koji je na ulici pozdravljao židove koji su morali nositi židovski znak.
“Na pitanje kćeri da li te ljude poznaje, odgovorio je da ona ne može shvatiti ‘koliko taj čovjek trpi i koliko je ponižen. Kad prolazim pokraj njih i te sramotne pločice, osjetim duboko poštovanje prema njihovoj patnji i tim hrabrim ljudima’. Paradoksalno je i zaista žalosno da je taj čovjek nakon 1945. godine bio proganjan”, piše Goldstein, koji sada podržava uklanjanje njegova imena iz javnog prostora. Grgec je osuđen na sedam godina robije iako se javno protivio onome što su osuđivali i komunisti koji su na kraju osudili i njega.
Kako pišu mediji, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Svjetski židovski kongres načinili su popis s 25 imena povezanih s ustaškim režimom koji u Hrvatskoj imaju ulice, trgove ili spomenike i od nadležnih vlasti zatražili njihovo uklanjanje. U Zagrebu je taj prijedlog sada i službeno prihvaćen, a potrebna je i suglasnost gradskih četvrti. Gornja Dubrava se usprotivila preimenovanju ulice, ali Rada Borić tvrdi da će se unatoč tome krenuti u preimenovanje, jer odbijenica prema njezinu mišljenju nije argumentirana, a Svjetski židovski kongres je poslao ponovljeni zahtjev za preimenovanjem, s obrazloženjem koje su potpisali Hrvoje Klasić i Ivo Goldstein. U vijeću gradske četvrti Gornja Dubrava većinu ima oporba, a u četvrti Pešćenica-Žitnjak prijedlog preimenovanja, kaže Rada Borić, podržali su i oporbeni vijećnici.
Nakon mišljenja gradskih četvrti, slijedi odabir novih imena ulica, zatim javna rasprava od 30 dana i naposljetku glasovanje u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Promjena osobnih isprava žitelja tih ulica financirat će se iz gradskog proračuna, najavila je Rada Borić, iako je riječ o ideološkom projektu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
