Uskoro bi se mogao pokrenuti postupak proglašenja blaženim zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, a u Zagrebu, u kojemu je ostavio neizbrisiv trag, njegova imena nema na javnim mjestima.
Na blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, objavljeno je da su stečeni uvjeti za proces njegove beatifikacije.
Tijekom svečane mise u koju je predvodio šef vatikanske diplomacije Paul Richard Gallagher, objavljeno je kako nema prepreka za postupak proglašenja blaženim kardinala Franje Kuharića.
Vatikan objavio da nema prepreka za proces beatifikacije Kuharića
Dikasterij za kauze svetaca javio je “nakon poduzetih izvida s obzirom na Svetu Stolicu nema nikakvih prepreka za pokretanje kauze za beatifikaciju i kanonizaciju Sluge Božjega kardinala Franje Kuharića”, rekao je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
>Otvoren put za postupak proglašenja Kuharića blaženim; Gallagher pozvao na zaštitu života
”Danas, na proslavi svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata, čijoj je zaštiti prije trideset tri godine kardinal Franjo Kuharić povjerio grad Zagreb, imam čast i zadovoljstvo priopćiti vam radosnu vijest.
Nakon što smo zatražili od Dikasterija za kauze svetaca informacije o tome postoji li bilo kakva prepreka od strane Svete Stolice za proces beatifikacije i kanonizacije kardinala Franje Kuharića, spomenuti Dikasterij nam je ovih dana odgovorio da nakon poduzetih izvida s obzirom na Svetu Stolicu nema nikakvih prepreka za pokretanje kauze za beatifikaciju i kanonizaciju Sluge Božjega kardinala Franje Kuharića”, rekao je Kutleša na početku misnoga slavlja.
Za razliku od Vatikana, Grad Zagreb Kuharića ne smatra vrijednim spomena
Kardinal Kuharić preminuo je 11. ožujka 2002. godine. Na desetu obljetnicu njegove smrti, Kuharićev nasljednik, a Kutlešin prethodnik na stolici zagrebačkog nadbiskupa Josip Bozanić objavio je kako su se stekli uvjeti za početak procesa njegove beatifikacije. Slijedi postupak pokretanja beatifikacije, koji je obično dug i složen.
No, za razliku od Vatikana, koji se ozbiljno posvetio pitanju svetosti Franje Kuharića, za Grad Zagreb on je potpuno nevažan. Kuharić je ostavio snažan pečat na Zagrebu kao i na cijeloj Hrvatskoj i to je vidljivo na načinu na koji ga se Hrvatska sjeća.
>Kardinal Bozanić o kardinalu Kuhariću: Sve više dolaze do izražaja vrline koje rese toga našega Pastira
Međutim, dok ulice, trgovi i šetališta u glavnom hrvatskom gradu dobivaju imena po potpuno nevažnim osobama, često i upitne moralne vrijednosti, za kardinala Kuharića nema mjesta.
Vlasti uklanjaju s ulica imena zaslužnih Hrvata, nije ni čudo da nema mjesta za Stepinca i Kuharića
Aktualna gradska vlast postupno čak uklanja iz javnog prostora imena zaslužnih Hrvata, zamjenjujući ih onima koji odgovaraju njezinu svjetonazoru. Možemo je prošle godine pokrenuo i inicijativu da se u središtu Zagreba jedna ulica nazove imenom Milke Planinc.
Riječ je o partijskoj dužnosnici koja je predvodila borbu protiv Hrvatskog proljeća, a još nije rasvijetljena ni njezina uloga u partizanskim ratnim i poslijeratnim zločinima.
Za Kuharića u takvim okolnostima nema mjesta, kao ni za blaženog Alojzija Stepinca, koji također nema ulicu u Zagrebu.
No određeni broj gradova u Hrvatskoj ipak nije zaboravio dvojicu kardinala koji su ostavili dubok trag u novijoj hrvatskoj povijesti. Stepinčevo ime nose brojne ulice i trgovi u Hrvatskoj, pa čak i u BiH.
Pojedini gradovi ipak su odali počast dvojici velikana
I Kuhariću su mnoga mjesta, za razliku od Zagreba, odala dužno poštovanje. Toponime posvećene kardinalu Kuhariću nalazimo u Hrašćici kod Varaždina. U Zaprešiću po njemu je nazvano šetalište, u Samoboru, Svetoj Nedjelji, u Slavonskom Brodu po Kuhariću je nazvano cijelo naselje. U Čačincima trg, u Virovitici i Ludbregu ulica…
>Milka Planinc može, Stepinac i Kuharić – ne? Zagreb nema niti jedne ulice posvećene svojim slavnim nadbiskupima
Nigdje u Zagrebu nema javnog spomena na Kuharića, bez kojega se ne može zamisliti novija povijest hrvatskog glavnog grada. Uostalom, kao ni čitave Hrvatske.
Samo njegov govor, izrečen 10. kolovoza 1991. na ruševinama crkve svetog Lovre u Petrinji, jedan je od događaja koji je dao pečat licu suvremene Hrvatske.
>Kardinal Kuharić početkom rata: ‘Ako je moj protivnik spalio moju kuću, ja neću njegovu!’
Kuharićev govor u Petrinji
“Ako je moj protivnik spalio moju kuću, ja neću zapaliti njegovu! Ako je razorio moju crkvu, ja neću ni dirnuti njegovu, dapače, čuvat ću je. Ako je napustio svoj dom, ja neću ni igle uzeti iz njegova!
Ako je ubio moga oca, brata, sestru, ja neću vratiti istom mjerom nego ću poštivati život njegova oca, brata, sina, sestre! To je Evanđelje, možda teško razumljivo pogaženom i poniženom čovjeku, pogaženom i poniženom narodu, ali to je Evanđelje zalog pobjede. To moraju biti naša načela.
To moraju biti naši postupci, jer u protivnom i mi bismo bili žrtve Zmaja! Obraćenje, molitva i post su najmoćnija sredstva u borbi sa Zmajem! Ljubiti istinu, činiti dobro i vršiti pravednost, zakoni su Božjega svijeta u kojem nema mjesta Zmaju.
A mi hoćemo takav svijet, svijet mira i slobode! Za takav mir mi molimo. Bog neka pobijedi Zmaja u svakoj duši i savjesti da ljudi budu ljudi mira, a ne rata!”, poručio je Kuharić u danima kad je Hrvatska krvarila u očaju agresije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa