Milka Planinc može, Stepinac i Kuharić – ne? Zagreb nema niti jedne ulice posvećene svojim slavnim nadbiskupima

stepinac
Montaža: Narod.hr, izvor: Glas Koncila

Dok vijećnici u dvije gradske četvrti u Zagrebu u kojima ekstremno lijeva stranka možemo ima većinu kreću u ideološko pranje imena gradskih ulica po svojim kriterijima pa smatraju tako da ulicu zaslužuje i Milka Planinc, a ne zaslužuje Filip Lukas, podsjećamo da u glavnom gradu, za razliku od ostatka Hrvatske, nema niti jedne ulice niti trga nazvane po dva iznimno značajna zagrebačka nadbiskupa –  bl. Alojziju Stepincu i Franji Kuhariću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dok u Vatikanu traju višegodišnje rasprave treba li kardinala Stepinca proglasiti svetim, našeg blaženika koji je ujedno bio i zagrebački nadbiskup, nema na ulicama Zagreba, grada u kojem je stolovao i u kojem je pokopan.

Zato smo do prije koju godinu imali Trg maršala Tita kojeg bi ekstremno lijeva zagrebačka vlast  i vratila, no dok se ne odvaže na Tita, zadovoljavaju se prvom i jedinom ženskom premijerkom Titove Jugoslavije – Milkom Planinc. Riječ je o visokoj partijskoj dužnosnici koja je ‘pomela’ pripadnike Hrvatskog proljeća s političke scene, a njezina uloga u poslijeratnim partizanskim zločinima, posebice u slovenskom Kočevskom rogu, nije do kraja rasvijetljena.

>Možemo želi ulicu u Zagrebu nazvati po Milki Planinc, Titovoj miljenici i ženi čije se ime veže za Kočevski rog

Usprkos situaciji u Zagrebu koji je prvi pozvan imenovati ulicu ili trg po bl. Stepincu, njegovo ime nose toponimi diljem Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Matica hrvatska odgovorila na pokušaj preimenovanja ulica u režiji Možemo; evo što traže od Vlade

Ulice i trgovi posvećeni Stepincu diljem Hrvatske

Zato su ulice hrvatskom blaženiku koji predstavlja otpor dvaju totalitarizmima 20. stoljeća – komunizmu i nacizmu, nazvane ulice nedaleko Zagreba i to u Samoboru, Velikoj Gorici i Zaprešiću gdje je nekadašnja Titova ulica dobila ime po njegovoj žrtvi.

>Zagreb nema nijednu ulicu ili trg posvećen Stepincu: Evo kako je u drugim gradovima

Uz navedene gradove, ulica Alojzija Stepinca postoji u Splitu, Osijeku i Zadru, a uz Zagreb,  ne postoji u Rijeci, Kninu, Šibeniku…

Stepinčevom ulicom ili trgom mogu se podičiti još i Dubrovnik, Metkoviću, Poljice, Drniš, Sinj, Gračac, Gospić, Karlovac, Krapina, Veliko Trgovišće, Varaždin, Mala Subotica, Bjelovar., Đakovo, Vukovar, Vinkovci, Požega…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Partizanski oficir Dubajić: Planinc je kao komesarka određivala krvnike za ubijanje, bilo je žena i dječaka

Stepinčevo ime nose i trgovi i ulice i u BiH – primjerice, u Mostaru i Širokom Brijegu. A kada govorimo o svjetskim priznanjima Stepincu, treba spomenuti i da jedna prestižna američka srednja škola u New Yorku nosi njegovo ime. Tako je nazvana još za Stepinčeva života, dok je, nakon što je nevin osuđen, boravio u zatvoru.

Što je s ulicama posvećenim kardinalu Kuhariću?

Što je s pokojnim zagrebačkim nadbiskupom, kardinalom Franjom Kuharićem?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Ivan Jaklin: Sjećanje na kardinala Franju Kuharića – jednog od najznačajnijih ljudi Crkve u Hrvata

Niti jedna zagrebačka ulica, trg, prilaz, ili odvojak ne mogu se podičiti njegovim imenom.

Što se tiče ostalih gradova, nalazimo toponime posvećene kardinalu Kuhariću u Hrašćici kod Varaždina, u Zaprešiću ima šetalište, u Samoboru, Svetoj Nedjelji, u Slavonskom Brodu po Kuhariću je nazvano cijelo naselje. U Čačincima trg, u Virovitici i Ludbregu ulica…

Zanimljivo je kako su Kuharić i Stepinac iz istog kraja kod Krašića koji se po njima naziva Dolina kardinala. Upravo je Stepinac u srpnju 1945. zaredio Franju Kuharića za svećenika. Kuharić je tada imao 26, a bl. Alojzije Stepinac 47 godina.

>Kako je Inoslav Bešker u Vjesniku pisao o kardinalima Kuhariću i Stepincu: ‘U sprezi s vjerskim parolama ističu se bezočne fašističke invektive’
>Prof. Baloban: Kardinal Franjo Kuharić – čovjek i biskup kojemu se vjerovalo

Mirotvorna poruka kardinala Kuharića iz 1991. 

Prisjetimo se samo za kraj poruke Franje Kuharića izrečene u Petrinji u kolovozu 1991. kada je velikosrpska agresija na hrvatsku bila u punom zamahu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Dr. sc. Akmadža: ‘Kardinal Kuharić naš je Wojtyla’

Nadbiskup zagrebački kardinal Kuharić u teškim je ratnim danima 10. kolovoza 1991. godine na ruševinama crkve Sv. Lovre u Petrinji, poručio:

”Ako je moj protivnik spalio moju kuću, ja neću zapaliti njegovu! Ako je razorio moju crkvu, ja neću ni dirnuti njegovu, dapače, čuvat ću je. Ako je napustio svoj dom, ja neću ni igle uzeti iz njegova! Ako je ubio moga oca, brata, sestru, ja neću vratiti istom mjerom nego ću poštivati život njegova oca, brata, sina, sestre! To je Evanđelje, možda teško razumljivo pogaženom i poniženom čovjeku, pogaženom i poniženom narodu, ali to je Evanđelje zalog pobjede. To moraju biti naša načela. To moraju biti naši postupci, jer u protivnom i mi bismo bili žrtve Zmaja! Obraćenje, molitva i post su najmoćnija sredstva u borbi sa Zmajem! Ljubiti istinu, činiti dobro i vršiti pravednost, zakoni su Božjega svijeta u kojem nema mjesta Zmaju. A mi hoćemo takav svijet, svijet mira i slobode! Za takav mir mi molimo. Bog neka pobijedi Zmaja u svakoj duši i savjesti da ljudi budu ljudi mira, a ne rata!”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.