Zagrebačko Vijeće gradske četvrti Peščenica jednoglasno je izglasalo preimenovanje triju ulica u tom naselju. Jedna o ulica koja bi se trebala preimenovati nosi ime po Filipu Lukasu, intelektualcu i dugogodišnjem predsjedniku Matice Hrvatske. No tko je bio Filip Lukas?
Filipa Lukasa autori zahtjeva navode kao ustaškog dužnosnika i pripadnika ustaškog pokreta, a činjenicu da ima ulicu u Zagrebu s “glorifikacijom zločinačkog pokreta”, “nepriznavanjem patnje svih stradalih u ustaškom teroru” te “osporavanjem zločina”. Komunistički je režim Lukasa 1945. osudio na smrt, no ta presuda poništena je odlukom Županijskog suda u Zagrebu 2017.
Lukas – zemljopisac, povjesničar, teolog…
Lukas je na smrtnu kaznu osuđen u studenom 1945. godine. To je izbjegao emigriravši iz Hrvatske u Austriju pred masovnim zločinima partizana. Umro je u Rimu 1958. godine. Često ga se uspoređuje sa znanstvenicima poput Milana Šufflaya i Ive Pilara. U svom je djelovanju posebno naglašavao zapadnoeuropski karakter hrvatske kulture, dok nam njegova ostavština predstavlja jasno definiranu hrvatsku političku misao.
Bio najdugovječniji predsjednik Matice hrvatske od 1928. do 1945., zemljopisac, povjesničar, teolog, profesor na gimnaziji u Sušaku i na Trgovačkoj akademiji u Zagrebu. Bio je i ravnatelj Trgovačke akademije u Rijeci, docent za ekonomsku geografiju na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu. Kad je 1920. u Zagrebu osnovana Visoka komercijalna Škola (današnji Ekonomski fakultet), Lukas je postao njezinim redovitim profesorom. Tri puta bio je i dekan te visokoškolske ustanove. Autor je mnogih znanstvenih i stručnih radova te suautor atlasa. Za znanost je posebno važan, jer je pisao i o geopolitici, koja se tada profilirala kao nova znanstvena disciplina.
Revizija slučaja
Podsjećamo, Županijski sud u Zagrebu objavio je 20. srpnja 2017. potpunu reviziju presude kojom je od komunističkih vlasti na smrt bio osuđen Filip Lukas, intelektualac i dugogodišnji predsjednik Matice Hrvatske. Taj zahtjev za rehabilitacijom Lukasa i poništenjem presude podnijela je udruga U ime obitelji.
“Raduje me pravda i brzina Županijskog suda u Zagrebu kod revizije postupka vrhunskog intelektualca Filipa Lukasa, a naročito kad je riječ o notornim komunističkim smrtnim presudama za verbalni delikt. Potrebno je i na ovaj način spremati u ladice istine djelovanje i način funkcioniranja komunističkog režima. Tako pokazujemo i kakvo društvo želimo. Bez totalitarnih obilježja u svim segmentima!”, istaknuo je tada za Narod.hr odvjetnik Krešimir Planinić, član UO U ime obitelji.
Uz udrugu U ime obitelji, reviziju slučaja inicirao je i ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima.
“Imali smo podlogu i bazu da na neki način ispravimo nepravdu s obzirom na to da je nakon ’45. izbrisan kompletan hrvatski intelektualni krug koji je do tada radio na općem razvoju društva. Najveći dio intelektualaca je ili zatvoren ili osuđen na smrt strijeljanjem, likvidiran bez suda ili osuđen putem ovakvih brzopoteznih presuda kao što je presuda Filipa Lukasa”, kazali su tada u Matici hrvatskoj Vinkovci.
Dr. Željka Markić tada je kazala da sve žrtve totalitarnih režima imaju pravo na pravdu.
“Žao mi je da u Hrvatskoj stotinama tisuća muškaraca i žena i njihovih obitelji koje je komunistički, jugoslavenski režim nepravedno osudio, progonio, diskriminirao, ubio – nije još niti danas priznat status žrtve. Jako mi je drago da su U ime obitelji i Matica Hrvatska dali svoj doprinos razotkrivanju totalitarne zlouporabe sudstva u komunističkoj Jugoslaviji te da smo pomogli skinuti ljagu s imena uglednog intelektualca”, istaknula je Markić, predsjednica udruge U ime obitelji.
Podsjećamo također da su preimenovanje od Vijeća gradske četvrti zatražili Svjetski židovski kongres, Documenta, povjesničari Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić te Erol Šehu.
