U sklopu obilježavanja 150. obljetnice rođenja don Filipa Lukasa 3. lipnja blagoslovljena je bista don Filipa Lukasa na Rivi u Kaštel Starome. Bista je rad akademske kiparice Ljubice Dragojević Buble, a blagoslovio ju je umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je predvodio misno slavlje u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Kaštel Starome u koncelebraciji s don Matom Škaričićem i ostalim svećenicima.
> Don Josip Dukić za Narod.hr: Don Filipu Lukasu ispunili smo posljednju želju iz oporuke
U svojoj je propovijedi nadbiskup, između ostaloga, kazao da su don Filipa životne okolnosti na svoj način udaljile od Božjeg poziva na svećeništvo te je svoj život posvetio zajednici na kulturnom planu, javlja Splitsko-makarska nadbiskupija.
Spomenuo je neke važne crtice iz njegova života naglasivši da je bio predsjednik Matice hrvatske, da je proučavao geografiju, geopsihu našega naroda, naših krajeva. Utvrdio je da je hrvatski čovjek, čovjek pravde, da je etički-religiozno prožet i da ima osjetljivosti za druge. Komunističke vlasti su ga optužile i osudile na smrt, no on se bijegom spasio. Rim je za don Filipa bio spasonosan u dvostrukom smislu: fizičkom – sačuvao mu je život i duhovnom – vratio ga je svećeničkom pozivu, kazao je mons. Barišić te pojasnio razloge don Filipove optužnice.
Naime, don Filip je optužen da je razarao jedinstvo jugoslavenskih naroda, da je bio protiv unitarizma, jugoslavenstva. Govorio je da su Hrvati i Srbi dva naroda koja pripadaju dvjema kulturama. U tom govoru nije ga vodila mržnja, nego ljubav prema Bogu, čovjeku i svome narodu.
Nakon mise uslijedio je blagoslov biste, a potom i prigodna riječ o pok. don Filipu Lukasu izv. dr. sc. don Josipa Dukića, glavnoga inicijatora obilježavanja obljetnice koja je popraćena s nekoliko projekata. Naime, u rujnu prošle godine upriličen je prijenos njegovih zemnih ostataka iz Rima u Kaštel Stari, na groblje Sv. Nikole. U svojoj oporuci don Filip, između ostaloga, piše: „Ako bi umro izvan domovine Hrvatske u koju ubrajam i Dalmaciju gdje je prva sredovječna Hrvatska osnovana, moja je želja da se moji tjelesni prah prenese pa da ondje počiva, gdje sam ga i primio.“ Najavljen je još Znanstveni simpozij o don Filipu Lukasu i Zbornik radova.
Nakon molitve odrješenja nadbiskupa Barišića uslijedilo je polaganje vijenaca na don Filipov grob: Lukasove rodbine, Mjesnog odbora Kaštela, Župa sv. Ivana Kristitelja – Kaštel Stari i Kraljice mučenika – Radun, Osnovne škole Filip Lukas, Splitsko-dalmatinske županije, Fakultet hrvatskih studija – Zagreb, Matice hrvatske, Grada Kaštela, Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu i Splitsko-makarske nadbiskupije. Spomenute institucije i ustanove uključene su kao organizatori u ovaj projekt.
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban tom je prigodom naglasio da je Lukasov doprinos zasigurno veći od mnogih koji se danas štuju a koji su ostavili slabiji trag i značaj u društvu. Najavio je da će Županija prirediti tribine o don Filipu Lukasu kako bi građanima predočili njegovu važnost. Kaštelanski gradonačelnik Denis Ivanović spomenuo je da su Kaštela uz don Filipa dala veliki broj svećenika, redovnika s kojima se diče poput: fra Ive Perana, fra Bernardina Sokola i fra Fulgencija Careva.
> Tko je bio don Filip Lukas – za kojeg odvjetnik Planinić kaže: Raduje me pravda kod revizije postupka vrhunskog intelektualca
> Poništena smrtna presuda komunističkih vlasti – Filip Lukas je nevin čovjek!
Udruga U ime obitelji podnijela zahtjev za rehabilitacijom don Filipa Lukasa
Podsjećamo, Županijski sud u Zagrebu objavio je 20. srpnja 2017. potpunu reviziju presude kojom je od komunističkih vlasti na smrt bio osuđen Filip Lukas, intelektualac i dugogodišnji predsjednik Matice Hrvatske. Taj zahtjev za rehabilitacijom Lukasa i poništenjem presude podnijela je udruga U ime obitelji.
“Raduje me pravda i brzina Županijskog suda u Zagrebu kod revizije postupka vrhunskog intelektualca Filipa Lukasa, a naročito kad je riječ o notornim komunističkim smrtnim presudama za verbalni delikt. Potrebno je i na ovaj način spremati u ladice istine djelovanje i način funkcioniranja komunističkog režima. Na taj način pokazujemo i kakvo društvo želimo. Bez totalitarnih obilježja u svim segmentima!”, istaknuo je za narod.hr odvjetnik Krešimir Planinić, član UO U ime obitelji.
Stotine tisuća ljudi još uvijek nemaju priznat status žrtve jugoslavenskog režima
“Sve žrtve totalitarnih režima imaju pravo na pravdu. Žao mi je da u Hrvatskoj stotinama tisuća muškaraca i žena i njihovih obitelji koje je komunistički, jugoslavenski režim nepravedno osudio, progonio, diskriminirao, ubio – nije još niti danas priznat status žrtve. Jako mi je drago da su U ime obitelji i Matica Hrvatska dali svoj doprinos razotkrivanju totalitarne zlouporabe sudstva u komunističkoj Jugoslaviji te da smo pomogli skinuti ljagu s imena uglednog intelektualca”, komentirala je prilikom poništenja presude dr. Željka Markić, izvršna direktorica udruge U ime obitelji.
> Odvjetnik Planinić o prof. Lukasu: “Želimo prokazati način funkcioniranja komunističkog totalitarnog sustava u kojem su stradali mnogobrojni Hrvati”
> U ime obitelj i Matica hrvatska zadovoljni revizijom presude Filipu Lukasu: ‘ Doprinos rozotkrivanju zlouporabe sudstva u komunističkoj Jugoslaviji’
Lukas je na smrtnu kaznu osuđen u studenom 1945. godine. To je izbjegao emigriravši iz Hrvatske u Austriju pred masovnim zločinima partizana. Umro je u Rimu 1958. godine. Od 1928. do 1945. bio je na čelu Matice Hrvatske i to je bila njegova jedina krivica.
Prof. don Filip Lukas često se uspoređuje sa znanstvenicima poput Milana Šufflaya i Ive Pilara, jer je u svome djelovanju posebno naglašavao zapadnoeuropski karakter hrvatske kulture, dok nam njegova ostavština predstavlja jasno definiranu hrvatsku političku misao.
Lijevi i projugoslavenski mediji odluku o poništenju presude još uvijek ne mogu prihvatiti te ustraju u jugoslavensko-komunističkoj propagandi o hrvatskom znanstveniku.
Jutarnji list zbog klevete morao platiti 25 tisuća kuna Željki Markić
U rujnu 2019., prema pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Sisku, određeno je da Hanza media, nakladnik Jutarnjeg lista, zbog klevete koju je ondje iznio Robert Bajruši, tj. zbog teške povrede njezine časti i ugleda, mora dr. Željki Markić platiti 25.000 kn.
> Pravomoćno: Jutarnji mora dr. Markić platiti 25 tisuća kuna zbog objavljene laži
> RTL, Index, Jutarnji, Telegram, Slobodna Dalmacija – ustraju u jugoslavensko-komunističkoj propagandi o prof. Filipu Lukasu
Bajruši je u članku naslovljenom “ŽELJKA MARKIĆ NA MALA VRATA REHABILITIRA NDH! U pripremi je obnova postupka piscu panegirika Paveliću kao uvod za ukidanje presude Kvaterniku i Budaku” iznio neistinitu konstrukciju i lažnu informaciju. Iako je u naslovu istaknuo dr. Markić, te je stavio i na naslovnu fotografiju članka, Bajruši je u članku nije niti jednom spomenuo imenom, nego u članku govori o tome kako je udruga U ime obitelji podnijela zahtjev za revizijom presude kojom je nekadašnji dugogodišnji čelnik Matice Hrvatske, Filip Lukas, osuđen na smrt strijeljanjem, te se u članku se opisuje njegov život i citiraju dijelovi presude, iz čega je vidljivo da je Filip Lukas osuđen za smrt zbog izgovorene riječi.
Članak je objavljen u nedjeljnom, čitanijem izdanju dnevnih novina, na dvije stranice, te je otisnut masnim slovima kao naslovna vijest.
Nepravomoćna presuda objavljena je u svibnju 2017., a rujnu 2019. ona je postala pravomoćna.
Tko je bio don Filip Lukas?
Lukas je bio najdugovječniji predsjednik Matice hrvatske (1928.-1945.), zemljopisac, povjesničar, teolog, profesor na gimnaziji u Sušaku i na Trgovačkoj akademiji u Zagrebu. Bio je i ravnatelj Trgovačke akademije u Rijeci, docent za ekonomsku geografiju na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu. Kad je 1920. u Zagrebu osnovana Visoka komercijalna Škola (današnji Ekonomski fakultet), Lukas je postao njezinim redovitim profesorom. Tri puta bio je i dekan te visokoškolske ustanove.
Autor je mnogih znanstvenih i stručnih radova te suautor atlasa. Za znanost je posebno važan, jer je pisao i o geopolitici, koja se tada profilirala kao nova znanstvena disciplina.
Godine 1945. izbjegao je iz Hrvatske, a komunističke su ga vlasti u izočnosti osudile na smrt. Županijski sud u Zagrebu godine 2017. poništio je presudu iz godine 1945.
Prije par godina uređen je arhiv Filipa Lukasa u Papinskom hrvatskom zavodu svetoga Jeronima u Rimu, gdje je don Filip Lukas proveo najdulje vrijeme svoje emigracije i posljednje dane svoga života. Taj arhiv još nije do kraja obrađen ni predstavljen javnosti. Dio rezultata rada na tom arhivskom gradivu planirao se predstaviti kroz izlaganja i radove sudionika na znanstvenom skupu u povodu 150. obljetnice Lukasova rođenja – koji nije održan zbog epidemije koronavirusa.
Oporučna želja don Lukasa da bude pokopan u Hrvatskoj
„Ako bih umro izvan domovine Hrvatske u koju ubrajam i Dalmaciju gdje je prva sredovječna Hrvatska osnovana, moja je želja da se moji tjelesni prah prenese pa da ondje počiva, gdje sam ga i primio.“, stoji, između ostalog, u oporuci don Filipa.
Pogledajte prilog s Laudato televizije o prijenosu zemnih ostataka don Filipa Lukasa u Kaštel Stari:
Tekst se nastavlja ispod oglasa
