“Bogu hvala na daru da smo don Filipu Lukasu, svećeniku i profesoru splitske Crkve, ispunili posljednju želju koju je on zapisao u svojoj oporuci“, ističe don Josip Dukić za Narod.hr s kojim smo razgovarali povodom 150. obljetnice rođenja don Filipa Lukasa, svećenika, profesora i znanstvenika čiji su posmrtni ostaci prošloga tjedna prebačeni iz Rima u Hrvatsku nakon revizije presude komunističkih vlasti koje su don Lukasa osudile na smrt.
Izv. prof. dr. sc. Josip Dukić profesor je crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu od 2005. godine, predstojnik katedre Crkvene povijesti, prodekan za znanost, utemeljitelj i voditelj Centra za epigrafička, paleografska i povijesno-teološka istraživanja “Don Frane Bulić”, te osnivač i predsjednik udruge Kulturno društvo Trilj.
> Zemni ostatci Filipa Lukasa vraćeni iz Rima u Hrvatsku – pokopan u rodnom Kaštel Starom
Povratak don Filipa Lukasa u domovinu
Narod.hr: U srijedu, 15. rujna 2021. zemni ostaci don Filipa Lukasa su preneseni u Hrvatsku, u njegovo rodno mjesto Kaštel Stari, u sklopu 150. godišnjice njegovog rođenja. Možete li nam reći što se sve planira u sklopu obljetnice rođenja ovog znanstvenika?
Izv. prof. dr. sc. Josip Dukić: Bogu hvala na daru da smo don Filipu Lukasu, svećeniku i profesoru splitske Crkve, ispunili posljednju želju koju je on zapisao u svojoj oporuci u Rimu, 13. srpnja 1953., a koja glasi: Ako bi umro izvan domovine Hrvatske u koju ubrajam i Dalmaciju gdje je prva sredovječna Hrvatska osnovana, moja je želja da se moj tjelesni prah prenese pa da ondje počiva, gdje sam ga i primio.
Za povrat zemnih ostataka, u prigodi 150. obljetnice rođenja don Filipa, zaslužni su Splitsko-makarska nadbiskupija na čelu s mons. dr. sc. Marinom Barišićem, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu s rektorom mons. mr. sc. don Marko Đurinom i Grad Kaštela s gradonačelnikom Denisom Ivanovićem i Organizacijskim odborom. Tijelo je ukopano u novoj grobnici na groblju u Kaštel Starom, u blizini crkve sv. Nikole, s pogledom na Kaštelanski zaljev.
Povrat, kako je don Filip zapisao, “tjelesnog praha” samo je jedna od aktivnosti koje su predviđene. U planu je u organizaciji Grada Kaštela i skoro postavljanje biste don Filipa ispred crkve sv. Ivana Krstitelja u Kaštel Starom, na Rivi. Autorica biste je Kaštelanka, akademska kiparica Ljubica Dragojević Buble. U projekt su uključeni i Splitsko-makarska nadbiskupija, župa sv. Ivana Krstitelja – Kaštel Stari na čelu s župnikom don Frankom Prnjakom i Konzervatorski odjel u Trogiru. Postavljanje biste bit će popraćeno prigodnim programom i polaganjem vijenaca ispred biste i na grobu od strane svih ustanova s kojima je don Filip za života bio vezan. U program će se uključiti i kaštelanska Osnovna škola, koja od 1992. nosi ime profesora Lukasa.
Znanstveni skup “Humanist u nehumano doba – život i djelo don Filipa Lukasa”
Narod.hr: Ranije ove godine bio je najavljen i znanstveni skup pod nazivom “Humanist u nehumano doba – život i djelo don Filipa Lukasa” koji je vjerojatno prolongiran zbog epidemiološke situacije. Možete li reći hoće li i kada biti održan?
Izv. prof. dr. sc. Josip Dukić: Don Filip je bez ikakve dvojbe svojim plodnim spisateljskim radom, znanstvenim istraživanjem te društvenim i kulturnim radom zaslužio Zbornik radova. U ovoj prigodi treba istaknuti da je 1995. kaštelanski ogranak Matice hrvatske na čelu s tadašnjim predsjednikom Milanom Hodžićem objavio u Kaštelima Zbornik prof. Filip Lukas. Održavanje najavljenog znanstvenog skupa pod nazivom “Humanist u nehumano doba – život i djelo don Filipa Lukasa”, ovisit će isključivo o epidemiološkim mjerama.
U projekt pripreme i objave Zbornika radova uključeni su Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Matica hrvatska, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, Splitsko-makarska nadbiskupija i Grad Kaštela. Novi zbornik bi obuhvatio rezultate svih dosadašnjih istraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu, ali bi se prvenstveno temeljio na novootkrivenoj arhivskoj građi koja se čuva u arhivu Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu.
Taj arhiv nastao je u razdoblju od početka svibnja 1945., kada je don Filip napustio Zagreb, pa sve do njegove smrti 1958. godine. Arhiv je uz dopuštenje nekadašnjeg rektora, a sada varaždinskog biskupa mons. Bože Radoša, složio i sastavio inventar arhivist i doktorand na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Splitu Ivan Balta. Građa koja se čuva u tom arhivu, za čije korištenje je dao dozvolu sadašnji rektor mons. M. Đurin, te arhivska građa Matice hrvatske i prethodni rezultati istraživanja bit će glavni izvor za pisanje novih znanstvenih radova.
Revizije presuda komunističkih vlasti
> Poništena smrtna presuda komunističkih vlasti – Filip Lukas je nevin čovjek!
Narod.hr: Godine 2016. poništena je presuda kardinalu Stepincu, a 2017. Filipu Lukasu, znate li za još koji slučaj revizije presude komunističkih vlasti?
Izv. prof. dr. sc. Josip Dukić: Nije mi poznato.
Narod.hr: Znate li možda podatak koliko je svećenika Titov režim osudio – a koliko ih pobio bez suđenja?
Izv. prof. dr. sc. Josip Dukić: Svećenika i svih ostalih zastrašujuće puno, što se tek treba istražiti, osobito kada su u pitanju “oni drugi”. Nažalost, nedostaju nam politička volja i sustavan rad, što, čini mi se, s ovom političkom elitom nećemo skoro postići.
Ozdravljenje društva
Narod.hr: Prema Vašem mišljenju kakva je važnost revizija presuda iz jugoslavenskog komunističkog doba? Što one znače za hrvatsko društvo i treba li s njima nastaviti?
Izv. prof. dr. sc. Josip Dukić: Za ozdravljenje društva svaka je revizija dobra, a kada je u pitanju pravna revizija, osnovni je preduvjet da se temelji na povijesnoj istini.
Narod.hr: Kako komentirate neke negativne reakcije na reviziju presude Filipu Lukasu?
Izv. prof. dr. sc. Josip Dukić: U moru tekstova koji se objavljuju, teško uspijevam pratiti i pozitivne reakcije. One negativne, osobito kada dolaze od neupućenih novinara i poznatih talentiranih ideologa koji su zalutali u hrvatsku historiografiju, me ne zanimaju…
Tekst se nastavlja ispod oglasa
