Čelnici najvećih europskih država članica NATO-a sastali su se u Bruxellesu u ponedjeljak, 3. veljače, kako bi razgovarali o potrebi jačanja obrambenih sposobnosti kontinenta. Tema sastanka bila je za jačanje politika ulaganja u vlastitu vojnu industriju i manje oslanjanja na vanjske partnere.
Europska obrana nalazi se na raskrižju, a Europska unija priprema neviđeni investicijski poticaj za jačanje svoje vojne infrastrukture. “Pandemija COVID-a i ruska agresija u Ukrajini bili su trenuci buđenja”, izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron, nastavljajući s naporima da se pozicionira kao jedna od vodećih osoba na kontinentu.
>EU okreće ploču?! Von der Leyen: Izvanredne mjere za izvanredna vremena
“Izjave nove američke administracije potiču Europljane da budu ujedinjeniji, aktivniji u odgovoru na svoje zajedničke sigurnosne potrebe”, istaknuo je.
Ključni koraci
Macron je naglasio da su jačanje europske obrambene industrije i davanje prioriteta kupnji oružja europske proizvodnje ključni koraci prema postizanju strateške autonomije – jednog od glavnih stupova španjolskog predsjedanja Vijećem EU-a u drugoj polovici 2023.
>Anušić: Posljednjih dvadeset godina politike EU-a u potpunosti je promašeno
Sastanak, na kojem su sudjelovali šefovi država EU-a, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i britanski premijer Keir Starmer, bio je usredotočen na nužnost povećanja potrošnje za obranu uz osiguranje mehanizama financiranja koji neće dodatno opteretiti ionako krhke javne financije Europe.
EU procjenjuje da će tijekom sljedećeg desetljeća biti potrebno dodatnih 500 milijardi eura da se popuni jaz u obrani, što je dodatni izazov uz zahtjeve SAD-a da saveznici u NATO-u podignu svoju vojnu potrošnju na 5% BDP-a — daleko iznad trenutačno dostignutih razina od strane bilo koje države članice. Tri zemlje s najvećim izdacima za obranu u odnosu na BDP su Poljska (4,12%), Estonija (3,43%) i Sjedinjene Države (3,38%).
>Šef NATO-a: Ulažite više u obranu ili upišite tečaj ruskog jezika!
Govoreći u intervjuu za Bild u subotu, 1. veljače, Rutte je upozorio europske čelnike: “Moramo se pripremiti za rat kako bismo spriječili rat”, ističući potrebu za značajnim ulaganjima u vojnu spremnost. Posebno je pozvao Njemačku da proširi svoju obrambenu industriju i poveća svoj doprinos sigurnosnim naporima NATO-a, piše The European Conservative.
Točka prijepora
U međuvremenu, poljski premijer Donald Tusk, tijekom sastanka u Bruxellesu, naglasio je važnost držanja otvorenih svih opcija za nabavu oružja i održavanja strateških partnerstava sa Sjedinjenim Državama, Kanadom i Norveškom.
Ove tri zemlje – posebno prva, ovisno o napretku s Grenlandom – ključne su za Europsku uniju da osigura određeni stupanj pristupa Arktiku preko savezničkih država. Očekuje se da će ova regija u budućnosti postati žarište između Rusije i Kine zbog svog potencijala da skrati pomorske trgovačke rute do 15 dana, pružajući Pekingu konkurentsku prednost kojoj bi se Washington mogao boriti.
>Glavni tajnik NATO-a Rutte: Trump je u pravu, Europa je problem
Kako vojni zahtjevi rastu, financiranje ostaje ključna točka prijepora. Francuska i baltičke zemlje zagovaraju zajedničko izdavanje duga EU-a za financiranje obrambenih projekata, dok se Njemačka i Nizozemska protive takvim mjerama. Kada je riječ o financijskim obvezama, europsko je jedinstvo često nedostižno.
>NATO protiv Trumpova prijedloga da se potrošnja za obranu digne na 5% BDP-a
Mogući kompromis je korištenje Europske investicijske banke (EIB) za davanje zajmova obrambenom sektoru, potez koji podržava 19 država članica, uključujući Njemačku, Francusku, Italiju i Španjolsku. Iako je EIB već udvostručio svoje financiranje vezano uz obranu, povećavši se s 500 milijuna eura na 1 milijardu eura 2024., s planovima da dosegne 2 milijarde eura 2025., čelnici EU-a žele više.
Veća odgovornost Europe
Oni se zalažu za šire reforme, uključujući ukidanje ograničenja financiranja obrambene industrije i izdavanje obrambenih obveznica za pojedine sektore. Ovu posljednju ideju prvobitno je predložio bivši povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa pojačao je hitnost ovog programa u svom službenom pozivu čelnicima EU-a, rekavši: “Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu obranu. Mora biti otporniji, učinkovitiji i autonomniji.”
>Koliko je EU ovisna o stranom oružju?
Pritisak na jaču europsku obrambenu industriju posebno će koristiti glavnim vojnim proizvođačima u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Europska komisija priprema Bijelu knjigu o obrani, koja bi trebala biti objavljena sljedeći mjesec, a u kojoj će biti navedeni strateški prioriteti ulaganja i modeli financiranja.
Dok rasprave o euroobveznicama i alternativnim mogućnostima financiranja ostaju neriješene, primarni cilj je jasan: osiguravanje dugoročnih ugovora za europske obrambene tvrtke kako bi se osigurao proizvodni kapacitet i stabilnost opskrbnog lanca. Mnoge od tih tvrtki također imaju kapitalna ulaganja u SAD-u.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/The European Conservative
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.