Čelnici EU-a okupili su se u ponedjeljak na neformalnom sastanku koji je prvi put posvećen isključivo obrani. Čelnici država članica traže odgovore na tri pitanja – što su prioriteti u obrambenoj politici, kako ih financirati i kako jačati postojeća partnerstva. Na sastanku su bili i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i britanski premijer Keir Starmer.
Von der Leyen: Izvanredne mjere za izvanredna vremena
Europska komisija spremna je primijeniti fleksibilnost u primjeni pakta o stabilnosti i rastu, koji propisuje fiskalnu disciplinu, ako zemlje članice iz svojih proračuna budu financirale obrambene projekte. U izvanrednim vremenima moguće je imati izvanredne mjere i mislim da živimo u izvanrednim vremenima izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Pakt o stabilnosti i rastu propisuje da proračunski deficit država članica ne smije prelaziti 3 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a. Najava predsjednice Komisije značila bi da bi države članice mogle imati i veće deficite ako su ta sredstva namijenjena za obrambene projekte. Mi ćemo u Komisiji razmotriti korištenje veće fleksibilnosti u paktu o stabilnosti i rastu kako bi se dalo više fiskalnog prostora državama članicama da povećaju potrošnju na obranu, rekla je.
>Fico u telefonskom razgovoru poručio Von der Leyen: U EU ne postoji konsenzus oko Ukrajine
Costa: Prioritetii su protuzračna i proturaketna obrana
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je da rasprava na neformalnom skupu bila usredotočena na identificiranje prioritetnih područja u obrani u kojima zajedničko djelovanje na razini EU-a daje bolje rezultate nego kada to članice rade pojedinačno. U današnjoj raspravi jasan fokus je bio na protuzračnoj i proturaketnoj obrani, rekao je Costa.
– Danas nitko nije doveo u pitanje potrebu zajedničke potpore za projekte protuzračne obrane. Ona je zajednički interes čitave Europske unije, rekao je poljski premijer Donald Tusk, čija zemlja trenutačno predsjedava Vijećem EU-a.
Na sastanku je bilo riječi i o transatlantskim odnosima koje karakterizira velika neizvjesnost zbog najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti carine na proizvode iz EU-a. Von der Leyen je rekla da je Europska unija spremna odlučno odgovoriti ako se to dogodi.
Prvi sastanak Europskog vijeća otkako je Donald Trump prisegnuo za novog američkog predsjednika i posljednji uoči treće godišnjice rata u Ukrajini. Francuski predsjednik Macron pozvao je na buđenje Europe.
– Ono što se događa u ovom trenutku u Ukrajini, ono što se događa nakon američkih izbora i izjava nove administracije predsjednika Trumpa, gura Europljane prema tome da budu ujedinjeniji, aktivniji u odgovoru na pitanje svoje kolektivne sigurnosti. Drugim riječima, ne može biti odgovora na sigurnost Europe bez Europljana, poručio je Macron.
Mark Rutte: Dva posto nije dovoljno
Europska obrana bez SAD-a – neće funkcionirati, poruka je glavnog tajnika NATO-a. Rutte je ponovio kako europske zemlje moraju ulagati više u obranu. Koliko točno, dogovorit će se tijekom godine.
– Drugim riječima, kako bismo spriječili više, moramo trošiti više. Jer u opasnijem svijetu 2 posto neće biti dovoljno da ostanemo sigurni. Moramo uložiti znatno više u obnavljanje zaliha i nemamo vremena za gubljenje, kazao je Rutte.
>Šef NATO-a: Ulažite više u obranu ili upišite tečaj ruskog jezika!
Zajednička obrambena politika s Britanijom
Na konferenciji za novinare govorio je s britanskim premijerom Starmerom. Kaže da se Ujedinjeno Kraljevstvo ne planira ponovno priključiti Uniji, nego resetirati odnose. Ali i graditi zajedničku obrambenu politiku.
– Važno je da surađujemo s oba partnera, posebno u ovo nestabilno vrijeme. Smatram da je općeprihvaćeno, i to s pravom, da se sada suočavamo sa svijetom koji je nestabilniji nego proteklih desetljeća. Dakle, sada je vrijeme da se ojačaju veze i s SAD-om i EU-om, a ne da slabe, poručio je britanski premijer Keir Starmer.
Prošle godine zemlje EU-a potrošile su u prosjeku 1,9 posto BDP-a na obranu ili oko 326 milijardi eura – što je povećanje od 30 posto u odnosu na 2021.
– Europska unija mora jačati svoju stratešku autonomiju, voditi računa o svojoj obrani. Hrvatska je tu napravila velike iskorake i u pogledu ulaganja u obranu dosegla ciljeve NATO-a od dva posto BDP-a, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Američki predsjednik Trump rekao je da bi europske članice NATO-a trebale izdvajati 5 posto BDP-a na obranu. No, ni jedna članica Saveza, uključujući SAD, trenutačno to ne doseže. Ovaj summit tek je početak razgovora o novom cilju Europske unije. No glavni tajnik NATO-a već sada jamči da će to biti znatno više od dosadašnjih 2 posto, piše HRT.
>Od MAGA do MEGA: Tko želi učiniti Europu ponovno velikom?
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.