Premijer Andrej Plenković i predsjednik RH Zoran Milanović već su godinama u političkom sukobu. I dok je on prije 2020. imao uporište u političkoj borbi njihovih stranaka koje se natječu za vlast, nakon Milanovićevog osvajanja predsjedničkog mandata 2020. postao je to sukob unutar dionika izvršne vlast. Sukob i nedostatak ikakve suradnje Milanovića i Plenkovića osim zagađivanja javnog prostora neprimjerenom komunikacijom ima i svoje konkretne negativne posljedice. One se najbolje očituju u području vanjske politike koju prema Ustavu trebaju zajedno sukreirati. Osim što po pitanju mnogih geopolitičkih previranja imaju drugačije stavove, još štetnija je činjenica da se ne uspijevaju dogovoriti oko imena veleposlanika u mnogim bitnim državama.
>Pao dogovor: Plenković i Milanović izabrali novog načelnika Glavnog stožera OS
Od kad to traje sukob?
“Tvrda kohabitacija” Plenkovića i Milanovića i njezine posljedice na veleposlanstva Republike Hrvatske u svijetu bila je vidljiva već 2020, a traje sve do danas.
U prilog tome dovoljno govori činjenica da se njihovo jedino zajedničko imenovanje veleposlanika dogodilo još početkom 2020. godine.
Riječ je o Hidajetu Biščeviću koji je postavljen za hrvatskog veleposlanika u Srbiji.
Kako se biraju veleposlanici?
Predsjednik RH i premijer su prema Ustavu sukreatori vanjske politike i potreban je njihov supotpis za bilo koje imenovanje u diplomaciji.
U kojim državama nemamo veleposlanika?
Hrvatska nema veleposlanike u mnogim bitnim država svijeta. Velika Britanija, Francuska, Vatikan, Rusija, SAD, Italija, Indija samo su neke od njih.
U nekima od njih veleposlanstva su “obezglavljena” već godinama. Primjerice Hrvatska već četiri godine nema veleposlanika u Francuskoj, nakon što je preminuo veleposlanik Filip Vučak u siječnju 2021. Od 2023. upražnjeno je veleposlaničko mjesto u Londonu, nakon što je veleposlanik Igor Pokaz zatražio razrješenje.
Jedno od važnijih veleposlaničkih mjesta, ono pri Svetoj Stolici, prazno je od 2021. Ondje je bio veleposlanik Neven Pelicarić, koji je sada savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Republike.
Kako bi naša diplomatska predstavništva ipak funkcionirala Vlada je na upražnjena veleposlanička mjesta imenovala otpravnike poslova koji bi po definiciji trebali biti privremeno rješenje.
>Veleposlanici: Kontakti Hrvatske sa svijetom talac netrpeljivosti Milanovića i Plenkovića
Što je otpravnik poslova?
Otpravnik poslova (franc. Chargé d’affaires) je diplomatski predstavnik koji vodi diplomatsku misiju u odsutnosti veleposlanika. U Ministarstvu vanjskih poslova, otpravnik poslova može imati dvije uloge:
Otpravnik poslova ad interim (Chargé d’affaires ad interim – a.i.) privremeno rukovodi veleposlanstvom ili diplomatskim predstavništvom kada je veleposlanik odsutan ili kada nije imenovan novi veleposlanik. Obično je to najviši rangirani diplomat u misiji, poput zamjenika šefa misije.
Otpravnik poslova en pied (Chargé d’affaires en pied) stalno rukovodi diplomatskom misijom, ali na nižem nivou od veleposlanika. Ovu ulogu obično preuzima kada države nemaju međusobno imenovane veleposlanike, ali ipak žele održavati diplomatske odnose.
Otpravnik poslova obavlja sve ključne funkcije veleposlanika, uključujući održavanje bilateralnih odnosa, vođenje konzularnih poslova i komunikaciju s Ministarstvom vanjskih poslova države domaćina.
Koja je uloga veleposlanstva?
Uloga veleposlanstva je pratiti, poticati i razvijati političke, gospodarske, kulturne i druge odnose i suradnju sa službenim i drugim predstavnicima države primateljice, ustanovama i pojedincima.
>Beck: Plenković i Milanović u ulozi Franje i Ane Šafranek
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.