NATO neće podržati prijedlog novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa da se potrošnju za obranu poveća na pet posto BDP-a. Međutim, vjerojatno će pristati na veća izdvajanja od sadašnjeg cilja od dva posto BDP-a.
> Trump želi najveći otok na svijetu: Kolika bi bila cijena Grenlanda da je stvarno na prodaju!?
Trump je rekao da bi države članice Sjevernoatlantskog saveza trebale izdvajati za obranu 5% BDP-a. To je mnogo više od sadašnjeg cilja od 2% i iznos koji ne izdvaja nijedna članica, pa tako ni SAD.
NATO u strahu od ruskog napada
Trumpova izjava, dana na konferenciji za novinare na kojoj je izazvao oluju izjavama o Grenlandu, Kanadi i Panami, podsjetila je na njegov fokus na potrošnju za obranu u sklopu NATO-a tijekom njegova prvog mandata i njegove prijetnje da neće zaštititi saveznike koji ne ispune zadani cilj.
Dužnosnici država članica NATO-a rekli su da se slažu da potrošnju za obranu treba povećati, ali ne podržavaju cilj od 5% BDP-a, koji bi po analitičarima bio politički i ekonomski neizvediv većini članica i značio bi stotine milijardi američkih dolara dodatne potrošnje. No, novi cilj vjerojatno će biti dogovoren na summitu NATO-a u Den Haagu u lipnju zbog bojazni da bi Rusija mogla napasti neku članicu NATO-a nakon Ukrajine te Trumpova pritiska, rekli su dužnosnici. Vijest prenosi HRT.
> Što je to ‘mračna flota’ i zašto rusko gospodarstvo bilježi rast unatoč sankcijama?
3% BDP-a?
Ključna otvorena pitanja su koliki će taj novi cilj biti i hoće li to Trumpu biti dovoljno. Neki očekuju da će 32 države članice NATO-a dogovoriti cilj od oko 3% BDP-a. Mnogima bi i to bilo mnogo jer još nisu ili su jedva ispunili cilj od 2%, deset godina nakon što je određen.
– Izgleda da će se dogoditi pomak, rekao je talijanski ministar obrane Guido Crosetto za Reuters.
– Mislim da neće biti 5%, što bi sada bilo nemoguće gotovo svakoj naciji na svijetu, ali… neće biti 2%, što već teško ispunjavamo. No bit će više od 2%, dodao je.
Italija izdvaja za obranu oko 1,5% BDP-a i spada među osam država članica NATO-a koje ne ispunjavaju cilj od 2%.
Poljska, koja graniči s Ukrajinom, izdvaja najviše za obranu od svih članica NATO-a. Prošle godine za obranu je potrošila 4,12% BDP-a, po procjenama NATO-a. Slijede je Estonija s 3,43% te SAD s 3,38%.
> Reuters: Tinejdžeri iz Ukrajine suočeni su s mračnom dilemom – boriti se ili pobjeći?
Trump namjerno dao visok prijedlog?
Po procjenama NATO-a, države članice izdvojile su za obranu 2024. 1,474 bilijuna američkih dolara. SAD je izdvojio oko 968 milijardi, a europske zemlje i Kanada 507 milijardi dolara. Ukupan prosjek je oko 2,71 posto NATO-ova BDP-a. Neki dužnosnici i analitičari smatraju da je Trumpov prijedlog od 5% namjerno visok kako bi počeli pregovori. Očekuje se da bi mogao pristati na nešto bliže 3%.
U predizbornoj kampanji prošle godine Trump je predložio cilj od 3%. Dodao je da bi to značilo povećanje proračuna za obranu od oko 30% za većinu država članica.
Fenella McGerty, stručnjakinja za obrambenu ekonomiju pri Međunarodnom institutu za strateške studije, rekla je da su nedavna povećanja potrošnje za obranu bila izuzetna, ali i da trebaju godine da se ostvari nove ciljeve.
– Čak i da Europa nastavi ovim ritmom zaista izvanrednog rasta – više od 10% u realnom smislu 2024. – trebalo bi ipak još 10 godina da se dosegne tri posto BDP-a, rekla je.
Francuska i baltičke zemlje zauzimaju se da se EU zajednički zaduži radi obrane. Rezultat te rasprave mogao bi ovisiti o parlamentarnim izborima u Njemačkoj idući mjesec. Berlin se za sada protivi toj ideji.
> Ratne igre: Francuska vojska priprema se na scenarij sukoba s Rusijom
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/HRT vijesti
