Donald Trump, koji će 20. siječnja pod drugi puta biti ustoličen za američkog predsjednika, ne krije kako bi volio da SAD kupi Grenland. Fokus na ovom golemom otoku koji spada pod danski teritorij, Trump je imao i ranije, no posljednjih dana Grenland se sve češće spominje u tom kontekstu. Naime, ponuda za kupnju Grenlanda postojala je u SAD-u i 1946., a postoje i procjene koliko zapravo danas košta najveći otok na svijetu.
Grenland je ovih dana posjetio i Trumpov sin, Donald Trump Jr. i to nimalo neslužbeno i turistički, kako je tvrdio.
Filming for @ArtoftheSurge in Greenland.
President Trump just called into a lunch @DonaldJTrumpJr, @charliekirk11 and @SergioGor are having with the local community in Nuuk. pic.twitter.com/T1Hca62GQB
Tekst se nastavlja ispod oglasa— Justin Wells (@justinbwells) January 7, 2025
Greenland coming in hot… well, actually, really really cold!!!! pic.twitter.com/IhLKVOfYVM
— Donald Trump Jr. (@DonaldJTrumpJr) January 7, 2025
Traže neovisnost od Danske
Iako je Danska rekla odlučno ne mogućnosti da se odrekne Grenlanda, a francuski ministar vanjskih poslova kazao je da ‘ne dolazi u obzir da bi Europska unija drugim državama svijeta dopustila napad na svoje suverene granice”, iako je Trump spominjao otkup, a ne osvajanje Grenlanda, činjenica je da su na tom otoku sve glasnije težnje za potpuno odcjepljenje od Danske i proglašavanje neovisnosti.
A onda o onda se o aranžmanima s Trumpom neće pitati niti Dansku, niti Europsku uniju, iz koje je Grenland referendumom izašao prije 40 godina.
Premijer Grenlanda, najvećeg otoka na svijetu na kojem živi tek 60 tisuća stanovnika, pozvao je na neovisnost od Danske i uklanjanje okova kolonijalizma u oštrom novogodišnjem obraćanju.
Grenland je prestao biti danska kolonija 1979. iako je i dalje danski teritorij te dijele vanjsku i obrambenu politiku.
”Sada je vrijeme da poduzmemo sljedeći korak za našu zemlju. Kao i druge zemlje u svijetu, moramo raditi na uklanjanju prepreka suradnji, koje možemo opisati kao okove kolonijalnog doba, i krenuti dalje”, rekao je grenlandski premijer Múte Egede.
Koliko bi Grenland koštao?
Kada bi Trump doista došao u mogućnost kupiti Grenland, koliko bi tak golemi otok koštao?
Portal Breitbart pokušao je doći do moguće cijene Grenlanda.
”Ako koristimo vrijednosti poljoprivrednog zemljišta iz Newfoundlanda i Labradora—koje u prosjeku iznose oko 6.481 dolara po jutru —dobili bismo 3,47 bilijuna dolara za cijeli otok. To je otprilike veličina njemačkog gospodarstva.
Naravno, većina Grenlanda je nenastanjiva i trajno zamrznuta, tako da je cijena cijelog otoka po cijenama poljoprivrednog zemljišta velikodušna. Realniji pristup je promatrati dio koji bi u budućnosti mogao biti poljoprivredno zemljište. Procjene pokazuju da bi između 5,35 i 16,1 milijuna hektara moglo postati održivo za poljoprivredu zbog klimatskih promjena. Prema tim brojkama, obradivo zemljište na Grenlandu vrijedilo bi između 34,7 i 104,4 milijarde dolara.
>Grenland kaže da nije na prodaju Trumpu
Vrednovanje Grenlanda kao dionice visokog rasta
Pokušajmo drugačijom metodom: određivanje cijene Grenlanda poput tehnoloških dionica visokog rasta. Otok ima BDP od oko 3 milijarde dolara , ali pozamašnih 600 milijuna dolara dolazi od subvencija iz Danske. Bez tih subvencija, neovisni BDP Grenlanda iznosi 2,4 milijarde dolara.
Sada se na financijskim tržištima imovinom visokog potencijala redovito trguje po 50x do 100x zaradama . Ako primijenite 125x višestruki iznos , kakav možete dati startupu s velikim budućim izgledima, ali vrlo malim stvarnim profitom danas, dobit ćete 300 milijardi dolara.
>21. lipnja 2009. Grenland – kako je najveći otok na svijetu dobio autonomiju od Danske?
Ono što je ispod površine još je vrijednije.
Naime, na Grenlandu je moguća eksploatacija rijetkih elemenata koji se koriste u mobitelima ili pak baterijama.
Uz to, na Grenladu ima nafte i zemnog plina.
As a remote island, Greenland’s rich resources and key role in climate change give it an outsized role worldwide. President-elect Donald Trump’s push for the territory aligns with his “America First” policy framework, which has increasingly focused on securing critical resources… https://t.co/atS7wftB5m pic.twitter.com/IRQxq0QxJT
— Newsweek (@Newsweek) January 8, 2025
Ako se vrednovanje Grenlanda kao poljoprivrednog zemljišta ili dionica visokog rasta čini previše spekulativnim, uvijek se možemo okrenuti povijesti.
Usporedba s kupnjom Aljaske
SAD je 1867. kupio Aljasku od Rusije za 7,2 milijuna dolara ili oko 140 milijuna u današnjim dolarima. U to vrijeme, kritičari su to nazvali lošim dogovorom – smrznutom pustoši s malom vrijednošću. Ali kad je pronađena nafta i zlato, kupnja je počela izgledati prilično pametno.
Tu je i ponuda iz 1946., kada su SAD navodno ponudile Danskoj 100 milijuna dolara za Grenland, što bi danas bilo oko 1,4 milijarde dolara.
Strateška vrijednost: Posjedovanje arktičke budućnosti
Izvan ekonomije, tu je geopolitička vrijednost. Na Grenlandu se nalazi zračna baza Thule, jedna od najvažnijih američke vojske. Uz klimatske promjene koje otvaraju nove arktičke brodske rute, posjedovanje Grenlanda dalo bi SAD-u kontrolu nad trgovinskim koridorima u nastajanju i učvrstilo dominaciju u regiji.
S 300 milijardi dolara, SAD bi osigurao ogromno mineralno bogatstvo, kontrolirao ključne arktičke trgovačke rute i stekao strateško uporište za generacije. U usporedbi s 300 milijardi dolara koje godišnje potrošimo na otplatu kamata za državni dug , to ipak ne zvuči tako ludo. Pravi lideri ne razmišljaju samo o danas – oni razmišljaju o sutrašnjim dobicima.
Dakle, hoće li SAD kupiti Grenland? Vjerojatno ne. Ali ako netko to ikada učini, osvrnut ćemo se unatrag i zapitati se zašto nismo ponudili više’, piše u analizi portala Breitbart.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Breitbart
