Danska socijalistička premijerka Mette Frederiksen ne slaže se u svemu s novom Trumpovom administracijom. No, ono što im je zajedničko jest stav o migracijama. Izrazila je slaganje s riječima koje je nedavno na minhenskoj konferenciji europskim liderima izjavio JD Vance.
Ljevičarska danska premijerka Frederiksen je u intervjuu za POLITICO rekla da je potpredsjednik Trumpove administracije JD Vance bio u pravu kada su u pitanju migracije i ograničavanje masovnog dolaska stranaca.
“Ovu masovnu migraciju u Europu smatram prijetnjom svakodnevnom životu u Europi”, rekla je danska čelnica. Frederiksen je tijekom intervjua koristila izraze masovna migracija i neregularna migracija.
“Ne postoji ništa hitnije od masovne migracije”, rekao je Vance 14. veljače, dodavši da je to prijetnja veća od Rusije. Frederiksen, koja je bila u publici kada je Vance tog dana održao govor, rekla je da se “nažalost” ne slaže s njim o Rusiji. Rusiju je opisala kao prijetnju broj 1 s kojom se Europa suočava.
Ipak, on je imao pravo o migraciji, priznala je.
>JD Vance održao lekciju europskim liderima: ‘Ne trebamo se bojati svojih ljudi!’
Oštar stav prema migraciji
Političarka s lijevog spektra ističe se u moru konzervativaca u Europi kao jedna od rijetkih socijalističkih vođa koji su ostali na vlasti u cijelom bloku. Velikim dijelom zbog svoje oštre politike prema migracijama. Izabrana 2019., postrožila je dansku useljeničku politiku, koja je prešla s otvorenosti na jednu od najstrožih migracijskih politika u Europi. Ako ne i u svijetu.
No, dok su danski birači prihvatili njezin oštar stav o migrantima, organizacije za ljudska prava i zagovornici izbjeglica optužili su vladu za “rasizam” i “diskriminaciju”.
Konzervativni čelnici diljem Europe, od Austrije i Mađarske do Njemačke i Nizozemske, prihvatili su slična stajališta o migraciji s relativnim uspjehom. Njemački kancelar u odlasku Olaf Scholz i španjolski premijer Pedro Sánchez povukli su drugu stranu kada je riječ o imigraciji. Zalažući se tako protiv tvrdolinijaške politike na razini EU-a. Scholz je prije njemačkih izbora 23. veljače zaoštrio svoj stav prema tražiteljima azila. No, ipak nije dobio mandat.
“Postoji poruka koju je naše stanovništvo u gotovo svim europskim zemljama godinama pokušavalo poslati političarima. Molimo vas da preuzmete kontrolu nad našim granicama. Budite odlučni po pitanju migracija”, rekla je Frederiksen.
>Njemačka u borbi s migrantima: Kako su druge zemlje promijenile svoju politiku otvorenih vrata?
‘Nulti azil’
Frederiksen je, poput Trumpa, otkrila da njezina glasačka baza prihvaća njezin stav o migraciji.
Kako bi ograničila migraciju, Danska je primijenila moćan koktel politika nazvanih “nula” izbjeglica. To uključuje negativne reklame u zemljama izvora koje potiču migrante da ne putuju. Tu je i oduzimanje dragocjenosti od migranata radi nadoknade troškova njihova boravka te prijetnja brzim deportacijama za naseljene Sirijce tijekom vladavine Bashara al Assada. Također, zakonima “No Ghetto” cilj je smanjiti udio ljudi rođenih u inozemstvu u danskim četvrtima.
Zemlja je također usvojila zakon 2021. koji bi mogao omogućiti premještanje izbjeglica u centre u partnerskim zemljama izvan EU-a, poput Ruande, prijedlog koji je Europska komisija kasnije kritizirala.
Frederiksen nije odgovorna za sve te zakone – od kojih su neki uvedeni prije nego što je došla na vlast – ali je zadržala takav smjer kretanja.
>Danska: Vlada želi pojednostaviti deportaciju stranih kriminalaca
Polazeći od svog prvog mandata, Trump je svoju temeljnu potporu izgradio uzvikivanjem “podignite zid” na predizbornim skupovima, obećavajući da će svakodnevno slati natrag horde migranata za koje je tvrdio da su prelazili granicu iz Meksika.
U uredu i tijekom kampanje, Trump je više puta rekao da su migranti Amerikancima oduzeli radna mjesta.
“Bez obzira gledate li statistike o kriminalu ili gledate probleme na tržištu rada, nesigurnost u lokalnim zajednicama, najranjiviji su oni koji osjećaju posljedice nekontroliranih migracija”, rekla je Frederiksen.
Pad broja azilanata
Frederiksen pripisuje uspjeh svoje stranke kod birača svom stavu prema migracijama, na što je Vance također aludirao u Münchenu.
“Nijedan glasač na ovom kontinentu nije otišao na glasanje kako bi otvorio vrata milijunima neprovjerenih useljenika. Ali znate za što su glasali? U Engleskoj su glasali za Brexit. I slagali se ili ne, glasali su za njega. I sve više i više, u cijeloj Europi, glasaju za političke vođe koji obećavaju da će stati na kraj migracijama izvan kontrole”, rekao je Vance.
Ipak, Frederiksen je prihvatila nepokolebljivu socijalističku ideologiju kada je riječ o zastupanju radnika, širenju pristupa pobačaju i zaštiti stambenih prava za stanare. Njezina imigracijska politika držala je krajnju desnicu na odstojanju, a postotak imigranata u Danskoj niži je od ostalih europskih zemalja poput Njemačke ili Švedske.
>Pročitajte moćan govor JD Vancea kojim je posramio europske čelnike
Rezultat je bio nagli pad tražitelja azila između 2019. i 2024., kada je Danska odobrila ukupno 864 zahtjeva za azil.
“U potpunosti vjerujem u jednake mogućnosti i skandinavski model socijalne skrbi s porezno plaćenim obrazovanjem, socijalnim beneficijama i zdravstvenom skrbi. Ali za mene je to samo jedan tradicionalni stup socijaldemokrata”, ustvrdila je.
“Kontrola nad migracijom je drugi stup”
Ipak, oštri pristup Kopenhagena prema migraciji izazvao je neke negativne reakcije. Suparnici su optužili Frederiksen da je prihvatila politiku “krajnje” desnice kako bi osvojila vlast i da se grubo ponašala prema dostojanstvu migranata. Neke od danskih politika, poput zakona koji nalaže oduzimanje dragocjenosti od pristiglih migranata, izazvale su kritike Ujedinjenih naroda. Savjetnik najvišeg suda EU-a je prošlog mjeseca utvrdio da je zakon “Bez geta” “izravno diskriminirajući na temelju etničkog podrijetla”.
Ali iznimke ostaju. Kada je Danska prihvatila ukrajinske izbjeglice nakon ruske invazije u veljači 2022., parlament zemlje izglasao je izmjene i dopune zakona kako bi te državljane izuzeo od ograničenja za druge migrante.
Kritičari su primijetili da slična politika ne bi funkcionirala u većim, manje homogenim zemljama EU-a kao što su Španjolska ili Francuska, koje imaju mnogo veću populaciju useljenika koja seže generacijama unatrag povezana s njihovom kolonijalnom poviješću.
>Migracijska politika: Broj tražitelja azila u Danskoj najniži u posljednjih 40 godina
Štoviše, Danska ima izuzetke iz europskog sporazuma o pravosuđu i unutarnjim poslovima, koji Kopenhagenu daje široku slobodu za donošenje politika koje bi drugdje mogle biti nezakonite.
Danski dužnosnici pokrenuli su nedavno ponovnu procjenu cjelokupnog pristupa bloka migracijama. Nakon što je EU usvojio novi Pakt o migraciji i azilu 2024., Danska je tiho predvodila skupinu od 20 zemalja da predlože daljnje revizije načina na koji Europa rješava zahtjeve za azil i deportacije, tvrde dvojica EU diplomata.
Biti siguran tamo gdje živiš
Ovaj napor ušao je u novu “Direktivu o vraćanju”, koju je ranije ovog mjeseca objavila Europska komisija, a koja državama daje pravne smjernice o tome kako mogu ubrzati deportacije u treće zemlje ili treće države u kojima su migranti prethodno bili zaposleni, slično zakonu koji je Danska donijela 2021. kako bi zemlji omogućila premještanje izbjeglica u Ruandu.
Unija također izdvaja milijarde eura kako bi spriječila migrante da dođu do njenih obala. Prošle godine, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potpisala je ugovor vrijedan 7 milijardi eura s Egiptom za poticanje razvoja i odvraćanje od nezakonite migracije. EU je također požurila obnoviti diplomatske veze sa Sirijom, gdje se nada da će početi vraćati više migranata nakon pada Assada.
“Naravno da svi gledamo što se događa u Siriji. Nije politički izbor je li zemlja sigurna ili ne. Imamo vlasti koje to istražuju”, rekla je.
Za Frederiksen, takvi izdaci nisu u suprotnosti s drugim velikim fokusom Europe – obranom. Umjesto toga, svi su oni dio istih nastojanja da se Europa učini sigurnijom za njezine građane.
“Ako pitam ljude o sigurnosti i njihovim sigurnosnim brigama, mnogi od njih će odgovoriti da su Rusija i obrana Europe trenutačno na prvom mjestu. Ali sigurnost se također odnosi na ono što se događa u vašoj lokalnoj zajednici”, rekla je Frederiksen.
“Osjećate li se sigurno tamo gdje živite? Kad idete na lokalni vlak, ili kad vaša djeca idu kući iz škole, ili što god se događa u vašem svakodnevnom životu?”, dodala je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/politico
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.