Prema podacima koje je Ministarstvo pravosuđa objavilo o radu sudova od 2017. do 2019., na našim sudovima ima dobrih i loših trendova. Broj neriješenih predmeta na kraju 2019., 371.163, bio je za 13.000 veći nego godinu prije, ali to je još uvijek gotovo sto tisuća manje nego 2017. godine.
Najveći udio u tim predmetima čini povećanje od 64.000 neriješenih predmeta (31%) na općinskim sudovima zbog stotinjak tisuća lani zaprimljenih predmeta jednostavnog stečaja potrošača, a i povećanog broja tužbi za “švicarce”. Potrošački stečajevi su relativno jednostavni pa su suci i riješili veći broj predmeta nego prethodnih godina. Kako su lani i prekršajni sudovi (izuzev u Zagrebu i Splitu) pripojeni općinskima, statistika tih sudova nije usporediva po godinama, piše Marinko Jurasić za Večernji list.
Neriješeni predmeti
U tri godine ostali smo bez 76 sudaca pa smo ih na početku 2020. imali 1712. Dok je svaki rješavatelj (sudac i savjetnik) prije tri godine rješavao u prosjeku 281 predmet, lani ih je rješavao 232. Prosječno vrijeme rješavanja predmeta produljeno je za 26 dana, na 260. Udio predmeta starijih od 10 godina na kraju 2019. bio je 2,2%, odnosno 8176, dok ih je na početku 2017. bilo 15.373.
Od sudova izraziti problem s neriješenim predmetima ima Visoki upravni sud gdje su po sucu na kraju 2019. imali 262 neriješena predmeta, dok su ih 2017. imali 61. Po tom kriteriju još se izdvajaju Općinski građanski sud u Zagrebu s 268 neriješenih predmeta po rješavatelju iako su lani imali 11 sudaca manje nego 2018. Na tom sudu je i najviše, 2677, predmeta starijih od 10 godina ili 5,28% svih predmeta, te su s 318 (2018.) lani na 414 dana produljili vrijeme rješavanja predmeta.
Najdulje su predmet rješavali u Općinskom sudu u Splitu, 478 dana, 137 dana dulje nego 2017. te imaju i 1009 predmeta starijih od 10 godina (3,67%). S time da, iako očekivano, predmet najdulje rješavaju na Vrhovnom sudu, unatoč skraćenju za 93 dana, lani im je trebalo 558 dana. I Općinski radni sud u Zagrebu treba 456 dana, 121 dulje nego 2017., a ima i trend porasta neriješenih predmeta iako je lani bio blag. Čak 55 radnih sporova u Zagrebu rješava se dulje od 10 godina.
U Rijeci su lani u prosjeku 418 dana rješavali predmet, 101 dan dulje nego 2017. Imaju 245 predmeta starijih od 10 godina (iako 213 manje u tri godine), te 245 neriješenih predmeta po rješavatelju, s time da ih najviše ima Karlovac, 322 po sucu.
I u Dubrovniku treba 456 dana za rješavanje predmeta iz općinske nadležnosti, 74 dana dulje nego 2018., a imaju i 264 (4%) barem 10 godina stara predmeta. Općinski sud u Zadru ima 282 predmeta starija od 10 godina, po čemu je treći u RH. I u Gospiću imaju 86 takvih predmeta, a u Crikvenici 145. Što se pozitivnih trendova tiče, u tri godine za 43% (4543) smanjen je broj predmeta starijih od 10 godina na općinskim sudovima, te 60% ili 2384 na županijskim sudovima, od čega 1392 u Zagrebu. I broj neriješenih predmeta u tri godine je na županijskim sudovima smanjen za 32% (17.735), 42% (22.333) na trgovačkim (53% na Visokom trgovačkom sudu), 30% na upravnim sudovima i 18% (3137) na Vrhovnom sudu.
Skraćeno je i vrijeme rješavanja predmeta na županijskim sudovima za 43 dana, pa je sada 140 dana, za 49 dana na trgovačkim sudovima (285 dana) i za 40 dana na upravnim sudovima. Od 15 županijskih sudova, najmanje riješenih predmeta po rješavatelju imao je ŽS u Zagrebu 185 (27 i 30 manje nego 2017. i 2018.), a najviše u Sisku 335 (80 i 62 više nego 2017.-2018.), dok su ostali relativno ujednačeni sa po 194 do 239 predmeta. Ostali imaju uglavnom mala godišnja odstupanja, a izdvajaju se ŽS u Bjelovaru gdje su lani riješili 56 predmeta manje po rješavatelju nego 2017., a u Zadru 27 više, zatim u Osijeku i Puli 42 i 28 više, a u Vukovaru 68 manje nego 2018.
Izvor: narod.hr/vecernji.hr
