Hrvatska je danas obilježila dva važna događaja iz svoje novije povijesti. Dan je međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Prije 34 godine našu je zemlju, u jeku Domovinskog rata, priznalo 12 članica tadašnje Europske zajednice, a 1996. je počeo proces kojim se Hrvatska vratila na svoje granice.
Obilježene obljetnice međunarodnog priznanja i mirne reintegracije u Vukovaru
U povodu 34. obljetnice Međunarodnog priznanja Hrvatske i 28. obljetnice dovršetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara položila su u četvrtak vijence na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.
– Međunarodno priznanje donijelo je ohrabrenje našim braniteljima i svim Hrvatima, gdje god se nalazili. Isto tako govorimo i o mirnoj reintegraciji koja je omogućila da se cijeli taj prostor vrati u sastav Republike Hrvatske, ali na miran način, bez novih stradanja. To je primjer mudrosti koji je postao uzor diljem svijeta, poručio je vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić.
Vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček podsjetio je težak put Vukovaraca nakon povratka u razrušene domove.
– Put povratka bio je izuzetno težak, osobito za domicilno stanovništvo koje se vraćalo u ruševine, ali razum je prevladao i danas na tim temeljima možemo graditi bolju budućnost, ne samo za Vukovar, nego i cijelu Hrvatsku, rekao je Pavliček.
Položen vijenac na Oltaru domovine
Predstavnici svih zagrebačkih braniteljskih brigada na Oltaru domovine na Medvedgradu položili su vijenac i zapalili svijeće.
– Kao da je bilo jučer, 34 godine su prošle, ali pamtimo ponosne i časne dane. Bilo je i nakon toga velikih teškoća, stradanja i muke dok nismo došli do konačne slobode poslije Oluje i tijekom mirne reintegracije, rekao je Milan Zanoški, tajnik kluba veterana 148. brigade HV-a, Trnje.
>Višnja Starešina: Crkva je napravila prvi korak za međunarodno priznanje Republike Hrvatske
Ostvaren san za koji se Hrvatska izborila u ratu i diplomaciji
Na današnji dan prije 34 godine Hrvatska je međunarodno priznata. Cijela je zemlja bila u transu. Zvonila su zvona, točio se pjenušac, pjevalo na svakom koraku.
– Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave i na posao u obnovu i izgradnju Hrvatske, rekao je tadašnji predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman.
Put do priznanja bio je i više nego težak. Branitelji su mjesecima prkosno odolijevali nadmoćnijem neprijatelju, pa ni na sam dan priznanja nije bilo drukčije.
Bitka za priznanje vodila se na više fronti. Od rovova do diplomacije, od kulturnih pozornica do sportskih arena. Snažan vjetar u leđa Hrvatskoj je od prvog dana davala Sveta Stolica.
– Mislimo da to može pridonijeti prekidu neprijateljstava, rekao je 15. siječnja 1992. godine Jean Louis Tauran, tadašnji ministar vanjskih poslova Svete Stolice.
Među prvima Hrvatsku priznale Slovenija, Litva, Latvija i Ukrajina
Među prvima Hrvatsku su još 1991. priznale Slovenija, Litva, Latvija i Ukrajina. U prosincu iste godine Island i Njemačka koja je mjesecima nagovarala europske partnere da priznaju Hrvatsku.
– Uspjelo nam je u vrlo intenzivnoj i vrlo iskrenoj diskusiji s dobrim argumentima doći do toga da se svi slože s mišljenjem Njemačke, kazao je 15. siječnja 1992. Hans Dietrich Genscher, tadašnji ministar vanjskih poslova Njemačke.
Trajao je Domovinski rat, bilo je stradanja sve do Oluje. A nakon Oluje trebalo je osloboditi Podunavlje. To je uspjelo bez ispaljenog metka jer su agresori bili prisiljeni potpisati Erdutski sporazum.
– Ključ je u tome da reintegriramo istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem u Hrvatsku, rekao je 14. siječnja 1996. Jacques Paul Klein, tadašnji prijelazni upravitelj Uprave za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem.
Ubrzo se na okupirana područja počinju vraćati prvi prognanici, a kad je u Vukovar stigao vlak mira, bilo je jasno da se Hrvatska bez ispaljenog metka vratila na svoje granice.
Mir i sigurnost koje danas živimo skupo su plaćeni.
Jandroković: Hrvatska je svima dokazala da zna pobijediti i u miru
Premijer Andrej Plenković poručio je kako je 15. siječnja jedan od ključnih datuma moderne hrvatske državnosti, istaknuvši da je međunarodno priznanje, a potom i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, donijelo puni suverenitet nad cijelim državnim teritorijem. Naglasio je trajnu zahvalnost prvom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, hrvatskim braniteljima i svima koji su dali život za slobodu Domovine, poručivši da njihova žrtva obvezuje na izgradnju snažne, sigurne i uspješne Hrvatske.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković istaknuo je da obilježavanje ovih obljetnica nije samo prisjećanje na prošlost, nego i podsjetnik na odgovornost za budućnost. Podsjetio je da je međunarodno priznanje ostvareno u jeku velikosrpske agresije, dok je velik dio teritorija bio okupiran, te naglasio kako je time Hrvatska svima dokazala da zna pobijediti i u ratu i u miru. Podsjetio je i na Tuđmanove riječi da će 15. siječnja 1992. biti zlatnim slovima upisan u povijest hrvatskog naroda.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved poručio je da međunarodno priznanje nije samo rezultat diplomatskih napora, već prije svega neizmjerne žrtve hrvatskih branitelja. Istaknuo je da je taj povijesni trenutak potvrda demokratske volje hrvatskog naroda te simbol zajedništva, vjere i hrabrosti na kojima je stvorena slobodna Hrvatska.
Ministar obrane Ivan Anušić naglasio je kako su međunarodno priznanje i mirna reintegracija snažno ohrabrili hrvatski narod i Hrvatsku vojsku u Domovinskom ratu. Poručio je da danas živimo u neovisnoj i slobodnoj Hrvatskoj zahvaljujući hrabrom srcu hrvatskih branitelja, vođenih dr. Franjom Tuđmanom, te da je Hrvatska čvrsto opredijeljena euroatlantskim integracijama i demokratskim vrijednostima.
Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja
Nakon vojno-redarstvene operacije Oluja, puni suverenitet Hrvatske zaokružen je mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja, ostvarenoj bez ispaljenog metka potpisivanjem Erdutskog sporazuma. Povratak prognanika i dolazak vlaka mira u Vukovar simbolično su označili kraj rata i povratak Hrvatske na njezine međunarodno priznate granice.
Mir i sigurnost koje Hrvatska danas živi skupo su plaćeni. Međunarodno priznanje i mirna reintegracija ostaju trajni podsjetnik na cijenu slobode, ali i obveza da se vrijednosti na kojima je stvorena moderna hrvatska država čuvaju i prenose budućim naraštajima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.