Od vremena Domovinskog rata od posljedica mina smrtno je stradalo preko 200 osoba. Minska područja, nažalost, još uvijek su stvarnost u nekim dijelovima Hrvatske. Dokazuje to i nedavni slučaj pogibije 32-godišnjeg pirotehničara u bivšem vojnom skladištu u Oštarijama kod Ogulina. Stoga smo odgovore na neka pitanja potražili u Hrvatskom centru za razminiranje Ravnateljstva civilne zaštite pri Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
Načelnik sektora Hrvatskog centra za razminiranje Nikša Bogdanić navodi da je od 1. siječnja 1996. godine stradalo 136 pirotehničara, od kojih 41 smrtno.
Trenutno je u Republici Hrvatskoj, navodi Bogdanić, akreditirano 429 pirotehničara i 47 pomoćnih djelatnika na poslovima razminiranja.
Minirana i sumnjiva područja u tri županije
Koliko je još prostora ostalo nerazminirano te na području kojih županija?
“U Republici Hrvatskoj na današnji dan preostalo je još 30,2 km2 miniranih i minski sumnjivih područja koja se protežu kroz tri županije – Ličko-senjsku, Sisačko- moslavačku i Karlovačku“, navodi Bogdanić.
Napominje da je u Karlovačkoj županiji minski problem u potpunosti riješen i da se preostale aktivnosti odnose na razminiranje. Točnije, na čišćenje područja zagađenih neeksplodiranim ubojnim sredstvima zaostalim nakon eksplozija skladišta ubojnih sredstava.
Možda će vas zanimati
Od rata mine uzele preko 200 života: Koliko je još područja pod minama u Hrvatskoj?
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović najavio je Hrvatsku bez mina do 1. ožujka 2026.
Nadležni za protuminsko djelovanje
Podsjetimo, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u ožujku ove godine progovorio je o ovoj važnoj temi. Najavio je da će se za manje od godinu dana Hrvatska osloboditi minske opasnosti.
Naime, 1. ožujka 2026. zapravo je rok koji je definiran Nacionalnim programom protuminskog djelovanja Republike Hrvatske do 2026.
Načelnik sektora Bogdanić potvrdio je da je za provedbu protuminskog djelovanja, sukladno pripadajućem Zakonu, nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Ravnateljstvo civilne zaštite u okviru kojeg se nalazi i Hrvatski centar za razminiranje.
>MUP: Pripadnici ATJ Lučko spasili ilegalne migrante iz minski sumnjivog područja
Minske posljedice Domovinskog rata i Ottawska konvencija
“Republika Hrvatska se uslijed ratnih operacija tijekom Domovinskog rata suočila sa značajnim sigurnosnim problemom, zagađenošću dijela kopnenog područja minskoeksplozivnim sredstvima i neeksplodiranim ubojnim sredstvima (MES i NUS)”, ističe Ravnateljstvo civilne zaštite.
Kako bi sustavno, temeljito, kvalitetno i učinkovito pristupila rješavanju problema minske zagađenosti, u Hrvatskoj je 1996. godine donesen Zakon o razminiranju. bio je to, navodi se, “prvi propis koji normira ukupnost rješenja minskog problema”. Od 21. listopada 2015. godine na snazi je Zakon o protuminskom djelovanju.
Hrvatska je u prosincu 1997. godine potpisala Ottawsku konvenciju, dokument o zabrani uporabe, proizvodnje, uvoza, izvoza i skladištenja protupješačkih mina. Konvenciju je ratificirao Hrvatski sabor 24. travnja 1998. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.