U Zagrebu će od jeseni patronažne sestre posjećivati trudnice već u 16. tjednu trudnoće u svrhu rane procjene njihovog zdravstvenog stanja, potom u 28. tjednu trudnoće, a aktivnosti patronažnih sestara nastavit će se i nakon rođenja djeteta, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Gradskoj upravi.
Riječ je o strateškom projektu “Ulaganje u rani razvoj djece kroz intersektorsku suradnju u Gradu Zagrebu” kojem je cilj unaprijediti zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb djece kroz zajedničku suradnju i konkretne mjere.
Zagreb taj pilot projekt provodi među prvima u Hrvatskoj, s tendencijom da postane temelj za razvoj nacionalne strategije ulaganja u rani razvoj djece. Provodi ga Gradski ured za zdravstvo u suradnji s Hrvatskom mrežom zdravih gradova i uz potporu Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” zagrebačkog Medicinskog fakulteta, a predstavljen je danas u povodu nacionalnog dana “Zdravih gradova”.
Voditeljica projekta i predsjednica Hrvatske mreže zdravih gradova Selma Šogorić istaknula je da ulaganje u rani razvoj djece obuhvaća široki broj aktivnosti. Prva u nizu je posjet patronažnih sestara trudnicama već u 16. tjednu trudnoće radi rane procjene njihovog zdravstvenog stanja, ali i informiranja o svim dostupnim zdravstvenim i socijalnim uslugama, vezano uz poboljšanje njihovog zdravstvenog, emocionalnog i ekonomskog statusa.
“Patronažna sestra kada prvi puta dolazi u obitelj procjenjuje rizik po trudnicu i dijete te u slučaju opažanja određenog rizika informira roditelje gdje mogu potražiti pomoć”, istaknula je Šogorić.
Drugi dolazak patronažne sestre predviđen je u 28. tjednu trudnoće kako bi provjerila je li se situacija unaprijedila, a nakon dolaska majke i novorođenčeta kući patronažna sestra ponovno posjećuje obitelj.
Šogorić je najavila i kako će patronažna sestra doći u kuću i pet tjedana po porodu radi ranog otkrivanja post porođajnih depresivnih poremećaja majke.
Patronažna sestra će tada kroz razgovor provesti “skrining”, a o svim zapažanjima redovito će obavještavati liječnike obiteljske medicine i upućivati im rodilje kojima će trebati pomoć, a povezat će ih i sa Centrom za duševno zdravlje u zajednici. Nakon toga s pedijatrom će se krenuti u praćenje rasta i razvoja djeteta do druge godine djetetova života pomoću GMCD upitnika.
Šogorić kaže da je taj pilot projekt ustvari već počeo jer na istraživanju rade već dvije godine uz financijsku potporu zagrebačkog Sveučilišta Medicinskom fakultetu. Nada se da im sada neće biti potrebno duže od tri mjeseca da “sve poslože”, kako bi od jeseni s projektom mogli polako krenuti. Kaže da će patronažnim sestrama taj posao biti dodatni, te da će im biti na neki način stimuliran, trebao bi im biti promijenjen normativ. U Zagrebu je, kaže, 147 patronažnih sestara.
Pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Doma zdravlja Zagreb-zapad Božena Vrabec rekla je da će patronažne sestre taj dodatni posao sigurno odraditi, jer su one sve visoko educirane, a i puno se ulaže u edukaciju na dnevnoj razini. Kaže da će im sigurno trebati pomoć, da se zaposli još patronažnih sestara jer bi bilo dobro da im se standard malo smanji (standard je 5100 stanovnika).
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević ističe kako će se s tom novom javnom uslugom u Zagrebu s pravom ponositi, uz nadu da će i ostale jedinice lokalne samouprave, ali u perspektivi i država u cjelini prepoznati taj program, poduprijeti ga i poticati njegovu realizaciju u baš svakoj općini, gradu i u svim županijama.
Pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Vjekoslav Jeleč rekao je kako se ponovno vraćaju stečevinama sustava koji je Andrija Štampar postavio, a koji je preventivu stavljao na osobito važno mjesto javnog zdravstva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
