Ugledni odvjetnik Mićo Ljubenko koji je i član Radne skupine za Stečajni zakon u ime Hrvatske odvjetničke komore, za Narod.hr komentirao je epilog stečaja u Šibeniku koji je završio četverostrukim ubojstvom i samoubojstvom.
Pojasnio je po kojim se uvjetima predviđa stečaj te odgovorio na pitanje je li Zakon dovoljno dobar. Naime, zakonski su razlozi za pokretanje stečaja nesposobnost plaćanja i prezaduženost, ako dužnik ne može trajnije ispunjavati dospjele novčane obveze. Nesposobnost plaćanja utvrđuje se ako u Fininu Očevidniku dulje od 60 dana ima jednu ili više neizvršenih osnova za plaćanje ili ako nije isplatio tri uzastopne plaće radnicima, prezaduženost ako je imovina manja od obveza.
“Zaista je tragično što se dogodilo, no nije problem u sudu, niti Zakonu, što je i sutkinja sama pojasnila. Naš zakon, ali čak i europski, previđa samo dva razloga za stečaj. Prezaduženost je prvi razlog, koji se vrlo rijetko koristi kao razlog stečaja. Drugi je nesposobnost plaćanja. Radi se o blokadi računa na FINI. Ako niste skinuli blokadu 120 dana, FINA pokreće stečaj, zatim sud provjerava sve i u pravilu tak par mjeseci kasnije kreće stečaj.”, pojašnjava odvjetnik Ljubenko.
Po medijski napisima, u zapletenim dužničko-vjerovničkim odnosima leži, čini se, i uzrok zbog kojeg se šibenski poduzetnik odlučio na svoj čin, a odvjetnik Ljubenko komentirao je i napise o tome da se imovina prodaje ispod cijene. Podsjetio je na slučaj s Dalmacijavinom.
“Prolazi se kroz četiri dražbe na kojima kupci licitiraju. Sud ne može prodati imovinu ispod vrijednosti, već tržište odlučuje, odnosno kupac određuje cijenu.“, kaže Ljubenko koji je bio član radne skupine koja je izradila novi stečajni zakon i ističe kako “Zakon ne bi trebalo mijenjati jer zakon ne može utjecati na cijenu koju će kupci ponuditi na dražbama.”
“Važno je da nije jedna dražba, – ako nema kupaca – nego više njih. Sve je to tako sada u zakonu”, zaključuje odvjetnik Ljubenko o odredbama Zakona. Riječ je o Stečajnom zakonu (NN 71/15) koji je stupio na snagu 1. rujna 2015. te su njegovim stupanjem na snagu prestale važiti odredbe prethodnog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
> Stečaj kao motiv ubojstva: Sjećate li se zašto je Milanović smijenio Linića?
> Ubojica poslao e-poruku Trgovačkom sudu malo prije nego je ubio četvero ljudi
Stečaj kao motiv?
Podsjetimo, kao motiv četverostrukog ubojstva i samoubojstva spominje se stečajni postupak i sukob oko vrijednosti stečajne imovine. Stečaj nad šibenskom tvrtkom Matkol, čijem se vlasniku Branku Koloperu, netom nakon što je od Trgovačkog suda u Zadru e-mailom zatražio poništenje stečaja te se odlučio na ovaj čin prema onima koje smatra odgovornima i umiješanima, pokrenuo je taj sud još u studenom 2018. godine.
Za stečajnu upraviteljicu imenovana je Radojka Danek, jedna od četiri žrtve. Ili pet, ubrojimo li među žrtve tragedije i počinitelja, Kolopera.
Vlasnik Matkola protivio se stečaju, smatrao je da imovina višestruko premašuje dugove; da hala od 3000 četvornih metara vrijedi oko 15 milijuna kuna, a 300 kvadrata poslovnog prostora na Baldekinu još oko 3 milijuna kuna, te uz vozila, opremu i strojeve, ima i potraživanja od oko 1,5 milijuna kuna za koja su pokrenuti postupci prisilne naplate. Žalbu mu je Visoki trgovački sud odbio i uslijedio je niz ročišta i dražbi. Zadnje je ročište održano 27. siječnja na Trgovačkom sudu u Zadru i upravo se tada sukobio sa stečajnom upraviteljicom koja je uredsku opremu i strojeve u hali u Ražinama procijenila na 40.000 kn, a Koloper je smatrao da im je vrijednost i do milijun kuna te tražio službeno vještačenje koje je Danek smatrala preskupim, stajalo bi 20.000 kn. Određena je početna cijena od 30.000 kn za uredsku opremu te dodatno smanjenje od 10 posto u svakom sljedećem pokušaju prodaje, kako se radi na dražbama, piše Večernji list.
Istraživanje provedeno na trgovačkim sudovima u Hrvatskoj pokazalo je da stečaj trgovačkog društva u pravilu znači i njegov nestanak odnosno „smrt“ pravne osobe što je dalo porazne podatke te potvrdilo kako u Hrvatskoj trgovačka društva iznimno rijetko opstaju nakon stečaja.