Stečaj kao motiv ubojstva: Sjećate li se zašto je Milanović smijenio Linića?

Foto: Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

Iako policija još nije objavila sve detalje četverostrukog ubojstva i samoubojstva, čini se da se motiv za ubojstvo krije upravo u stečaju i stečajnom ročištu koje se održalo 27. siječnja, a na kojemu je bio i ubojica Branko Koloper, čija je tvrtka, prema podacima iz stečajne dokumentacije, bila dužna preko 4 milijuna kuna, piše Šibenik.in.

Podsjetimo, Branko Koloper, vlasnik pekarskog lanca Matkol pronađen je mrtav pored automobila u vodičkom zaleđu nakon što je počinio četverostruko ubojstvo. Matkol je OTP banci dugovao više od milijun i pol kuna, državi nešto više od 270 tisuća, a tvrtki Tedija Slamića nešto više od 111 tisuća kuna i oni mu taj dug nisu imali namjeru oprostiti. On je pak, navodno, tvrdio da nije dobio novac za isporučene pekarske proizvode.

Stečajna upraviteljica predložila je donošenje odluke o ponudi za pokretnine koje se nalaze u hali u Ražinama koja je prodana na javnoj dražbi, a vrijednost pekarskih pogona i ostalih pokretnina u hali procijenila je na 40.000 kuna. Koloper se nije složio s tim prijedlogom, odnosno ponudom koju je iznijela stečajna upraviteljica smatrajući da je ponuda preniska, da je riječ o vrijednim pokretninama koje bi mogle postići vrijednost između 500.000 i 1.000.000 kuna. Predložio je da se svaki pojedini predmet procijeni i proda prikupljanjem ponuda. No, samo procjene koštale bi 20-ak tisuća kuna.

Sud je na kraju donio odluku da se pokretnine Matkola unovče prikupljanjem pisanih ponuda stečajnoj upraviteljici i to na način  da se uredska oprema i računala prodaju po početnoj cijeni od 30.000 kuna i da se pri svakom novom pokušaju prodaje cijena snizi za 10 posto od zadnje oglašene cijene.

Zaključeno je da se pokretnine koje služe proizvodnji pekarskih proizvoda procijene nakon što stečajna upraviteljica prikupi barem dvije ponude i prihvati najpovoljniju.

U tim zapletenim dužničko-vjerovničkim odnosima leži, čini se, i uzrok zbog kojeg je šibenski poduzetnik odlučio na svoj čin.

> Tragedija u Šibeniku: Tko su i u kakvim su odnosima bili ubojica i ubijeni?

> Kako je moguće da je ubojica imao imovinu puno vrjedniju od duga, a da je ušao u stečaj?

Linićeva smjena

S mjesta ministra financija Slavka Linića je tijekom 2014., smijenio tadašnji predsjednik SDP-ove Vlade Zoran Milanović te kao razloge smjene naveo sumnjive predstečajne nagodbe, na koje je premijera upozorila bivša šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec.

Rat koji su Milanović i Linić vodili mjesecima kulminirao je kada su mediji objavili da se Linićeva desna ruka, Branko Šegon okoristio svojim položajem, a Linić ga nije želio smijeniti pa je Milanović to učinio putem televizijskog intervjua.

Iako se pisalo o nepravilnostima u mnogim predstečajnim nagodbama, kap koja je prelila čašu je bio slučaj oko predstečajne nagodbe Spačve gdje je Linić preplatio zemljište za više od 25 milijuna kuna zbog čega ga je Uskok zatražio dokumentaciju o nagodbi Spačve.

Linić je dokumentaciju objavio na stranicama Ministarstva financija, a zatim je objavio i pismo koje je poslao Milanoviću u kojemu je za sve optužio tada donedavnu pomoćnicu Nadu Čavlović Smiljanec.

Kasnije je Linić o predstečajnoj nagodbi vezano za Spačvu, kazao kako je sve učinjeno sukladno zakonu i to je razlog zašto Spačva danas posluje dobro i svoje obveze plaća redovito. Tijekom 2020. Spačva je uspješno je izašla predstečaja.

Također, Linić nije vidio problem u tome da njegov tadašnji pomoćnik Šegon, u vrijeme svog mandata, uzme kredit u HBOR-u.

Nakon smjene Linić je progovorio o glavnim razlozima smjene te kazao kako su premijeru Zoranu Milanoviću interesi obitelji iznad državnih interesa, a kao razlog smjene Linić je naveo Inu, HBOR i projekt Mali biskviti. Također Linić je premijera optužio i za korištenje službi.

Bivši ministar financija Slavko Linić u iskazu USKOK-u optužio je premijera Milanovića da je bivšu šeficu porezne uprave Nadu Čavlović Smiljanec obavještavao o tijeku istrage u slučaju osječkog OLT-a te pokušao utjecati na ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića ne bi li spriječio njezin kazneni progon.

U Linićevom iskazu Uskoku stoji da je premijer obavještavao Nadu Čavlović Smiljanec o tijeku istrage, ali i da mu je Ostojić rekao da je policija u tom slučaju “završila izvide”, ali da “ima problema s premijerom koji smatra da Nadu Čavlović Smiljanec ne treba kazneno prijaviti”.

Što je predstečajna nagodba?

Dana 1. rujna 2015. g. stupio je na snagu Stečajni zakon (NN 71/15) te su njegovim stupanjem na snagu prestale važiti odredbe prethodnog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

Predstečajni postupak je posebna vrsta izvanparničnoga postupka koji se provodi radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima i održavanja njegove djelatnosti. Predstečajni postupak je oblik financijskog restrukturiranja tvrtke čiji je cilj uspostavljanje likvidnosti i solventnosti uz mogućnost otpisa dijela duga.

Ako vjerovnici prihvate plan restrukturiranja sud potvrđuje prihvaćanje plana restrukturiranja i potvrđuje predstečajni sporazum. Potrebno je 51% glasova brojčano (od ukupnog broja vjerovnika) i 66,7% glasova financijski (od ukupnog zbroja tražbina), da bi se Plan predstečajne nagodbe izglasao i predstečajni postupak potvrdio.

Predstečajni postupak je hitan. Zakonom je predviđeno da traje najduže 120 dana od pokretanja. Iznimno se može produžiti za dodatnih 90 dana.

Predstečaj je postupak uređivanja položaja između dužnika i vjerovnika, dok je stečaj postupak skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.

Istraživanje provedeno na trgovačkim sudovima u Hrvatskoj pokazalo je da stečaj trgovačkog društva u pravilu znači i njegov nestanak odnosno „smrt“ pravne osobe što je dalo porazne podatke te potvrdilo kako u Hrvatskoj trgovačka društva iznimno rijetko opstaju nakon stečaja. Višegodišnja negativna praksa primjene Stečajnog zakona kao i sam tijek stečaja, imalo je za posljedicu stvaranje negativnog učinka u gospodarstvu, ali i zabrinjavajući rast broja nezaposlenih.

Ovdje možete pratiti zbirne statističke podatke iz Fininog informacijskog sustava predstečajnih nagodbi.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr