U Hrvatskoj uskoro počinje služenje obaveznog dvomjesečnog vojnog roka ili obuke koju moraju proći mladići s navršenih 18 godina. Razloge uvođenja nove vojne obveze manje-više nitko ne dovodi u pitanje, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje “što je priziv savjest” i kako se on regulira. O toj temi razgovaralo se u Studiju 4.
– Dvomjesečni rok je smiješan. Neće upoznati svoju vojarnu, a kamoli vojnu opremu. Vojnik se postaje nakon određenog vremena. Sedamnaest – osamnaest generacija nije služilo vojni rok i zato smatram da je četiri mjeseca minimum koji bi podijelio na temeljnu vojnu obuku od mjesec dana, specijalističku obuku od mjesec dana te završnu obuku u postrojbama gdje će se uvježbavati vod, napad u vodu, obrana i za to vrijeme nema odlazaka doma, rekao je Danijel Kotlar, umirovljeni brigadir HV-a.
Kako kaže, 2007. ih je bilo 50 posto na prizivu savjesti, a 50 posto ih je služilo vojni rok. Razlog tomu su bili prečesti odlasci kućama za vikend.
– To u kontinuitetu razbija njegovu pripadnost vojsci i aktivnosti koje treba odraditi u vojarni ili postrojbi za svoje slobodno vrijeme, nastavlja Kotlar.
Ogorec: Vojni rok se nije smio ukinuti
– Vojni rok se nije smio niti ukinuti, on se trebao nastaviti. Kad se izgubi kontinuitet, teško je dosegnuti ono što smo nekada imali. Vojni rok treba vratiti ne samo zbog rata i ratnih operacija, nego zbog samih sebe. Ljudi nisu osposobljeni za najnormalnije sigurnosne aktivnosti svakodnevnog života, za izazove, da shvate kako reagirati za potrebe vlastite sigurnosti, nadovezao se dr. sc. Marinko Ogorec, Veleučilište Velika Gorica.
Jedan dio javnosti strahuje kako će nakon spomenute obuke naši mladići biti spremni za mobilizaciju, čak i slanje u ratne misije NATO-a, ako se to bude tražilo od Hrvatske.
– To je pitanje za državni vrh. Ljudi koji će služiti vojni rok od dva mjeseca, nisu osposobljeni za bilo kakve ratne operacije. To bi mogli ići jedino profesionalci, rekao je Ogorec.
> Obvezni vojni rok: Kolika će biti naknada, što je sa studentima i prizivom savjesti?
Kotlar se prisjetio koliki su nam bili gubici na Maslenici 1992, a koliko u kasnijim operacijama gdje su sudjelovali obučeni mladići:
– U samoj vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica, prvih pet dana je poginulo 27 vojnika, da bi do intenzivnih borbenih djelovanja i s dragovoljačkim postrojbama koje su došle iz Bosne, Srbije, u dva mjeseca poginulo je 127 hrvatskih vojnika, a do kraja 1993. poginulo je 229 hrvatskih vojnika. Ako to usporedimo sa završnim operacijama hrvatske vojske, od 1994. su poginula 24 vojnika, ali to vrijeme se iskoristilo za obuku vojnika, pojašnjava Kotlar.
Naglašava i kako je 1995. poginulo 28 hrvatskih vojnika su bili pripadnici zadarskih postrojbi 1995. i to je bio ukupan broj stradalih u svim akcijama na tom području.
”Vojnike trebamo zaštiti od nevojničkih zadaća”
Kotlar je rekao i kako dvomjesečnom vojnom roku nije jasno definiran priziv savjesti.
– Imamo velik broj zadaća koje bi trebala obraditi civilna zaštita. Ako moramo ubrzano osposobljavati naše mladiće, ja bih priziv savjesti dao na minimalno četiri mjeseca, ali bih ih osposobio i za sve one zadaće koje vojnici ne bi trebali raditi, kao što su potresi, poplave, klizišta, požari… Strašno mi je vidjeti našeg elitnog vojnika u kojeg ulažemo veliki novac, da on puni zečje nasipe, čisti ruševine…, rekao je.
Dodaje i kako bi morali imati osposobljenu civilnu zaštitu koja će uskakati za takve stvari, a ne kao u slučaju Petrinje gdje su stihijski dolazile skupine navijača, a onda se tek pozivala hrvatska vojska.
– Vojnike trebamo zaštiti od nevojničkih zadaća, oni moraju imati zahtjevnu obuku i moraju se osjećati kao vojnici, zaključio je Kotlar.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa