S obzirom da je u Hrvatskoj sve izraženiji trend starenja stanovništva, pa je u ukupnoj populaciji već više od 700.000 starijih od 65 godina, među kojima su mnogi izloženi diskriminaciji po dobi, te psihičkom, fizičkom i financijskom nasilju, zadaća je državnih institucija da senzibiliziraju čitavo društvo na sprječavanje svih oblika nasilja nad starijim osobama.
Želimo potaknuti lokalnu i regionalnu samoupravu, institucije na nacionalnoj razini i nevladine organizacije na međusektorsku suradnju i uključivanje starijih osoba u donošenje odluka, posebno u politikama koje izravno utječu na njihove živote, istaknula je u petak predsjednica Kluba umirovljenika Zdenka Ninić na okruglom stolu pod nazivom “Neuključenost starijih osoba kao posljedica nasilja” .
Nasilje treći uzrok smrtnosti
Život bez nasilja temeljno je ljudsko pravo svakog čovjeka, a svaki oblik nasilja ugrožava zdravlje i dostojanstvo, poručila je Ninić dodavši da je, po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nasilje treći uzrok smrtnosti u svijetu.
Policija, centri za socijalnu skrb, zdravstvene ustanove i pravosudna tijela moraju usko surađivati i provoditi sve aktivnosti kako bi se nasilje nad starijim osobama zaustavilo. Svi smo odgovorni za prepoznavanje i prijavu nasilja, a svaki oblik nasilja mora biti kažnjen, poručeno je s okruglog stola.
Voditeljica Centra za gerontologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Spomenka Tomek Roksandić smatra da treba dopuniti članak 14. Ustava, koji govori o nedopustivosti diskriminacije prema određenim kategorijama hrvatskih građana, tako da se uvrsti i nedopustivost diskriminacije po dobi.
Uvesti instituciju pravobranitelja za starije osobe
Uz to, Hrvatska mora uvesti instituciju pravobranitelja za starije osobe, u čemu nas svesrdno podržava i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarević, koja je prije nekoliko dana pozitivno odgovorila na naš prijedlog, rekla je Tomek Roksandić.
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja istaknuo je da se HSU usuglasio s koalicijskim partnerima o potrebi takve institucije, a također će predložiti da se pri Vladi osnije ured za starije osobe. Dodao je kako bi svake dvije godine trebalo provoditi temeljita istraživanja o stanju umirovljenika, kako bi se uočili problemi i ponudila rješenja.
Na svim razinama u društvu i državi trebamo razvijati svijest da se samo zajedničkim naporima stvari mogu mijenjati nabolje, rekao je Hrelja poručivši da se na stariju populaciju ne smije gledati kao na teret društva.
Kroz sustav socijalne skrbi treba otvoriti što više telefonskih linija na koje starije osobe mogu prijaviti nasilje i potražiti pomoć, poboljšati njihovu informiranost o pravima, te doraditi protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji i Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelj, i s posebnim smjernicama za starije osobe. Za kaznena i prekršajna djela počinjena prema starijima treba propisati veće kazne, poručeno je sa skupa.
Zubari prvi otkrivaju nasilje nad starijima
U tom procesu moraju sudjelovati svi, od liječnika i obitelji, do susjeda koji su dužni prijavljivati nasilje. Među prvima to mogu učiniti stomatolozi koji najčešće prvi otkrivaju nasilje nad starijim osobama, kada im one dođu u ordinaciju s ozlijedama čeljusti i slomljenom zubnom protezom, zaključila je stomatologinja Vesna Barac Funtiger.
Starije osobe mogu prijaviti nasilje na telefon Kluba umirovljenika Zagreb 091 3355 791, u Policijsku upravu Zagrebačku, te na telefon Sindikata umirovljenika Zagreb 01 4614 204.
