Otvoreno: Rasprava Horvata i Bakšić Mitić o infrastrukturi na Banovini

Foto: Snimka zaslona (Fotomontaža: Narod.hr)

Godinu dana od potresa u Zagrebu obnova još nije počela. Na čekanju je i gotovo 700 milijuna eura europskog fonda solidarnosti, uplaćenih Hrvatskoj još u prosincu. Hoće li se novac uspjeti iskoristiti do zadanog roka lipnja iduće godine? Kad će krenuti gradnja u Zagrebu? Koliko će dugo Banovina čekati na početak obnove?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O tim su pitanjima raspravljali gosti sinoćnje HRT-ove emisije Otvoreno: Darko Horvat, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Darinko Dumbović, gradonačelnik Petrinje, Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića, Branka Bakšić Mitić, dogradonačelnica Gline, Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Zagreba

Koji će biti najveći problemi u obnovi razrušenih područja?

Dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić rekla je kako stanje u Glini nije dobro, istaknuvši posebno problem opskrbe vodom i odvodnje, a Darko Horvat, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, rekao je kako iz dana u dan raste brojka mobilnih stambenih jedinica koje se priključuje na sustav opskrbe pitkom vodom i električnom energijom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Danas, 79. dan od potresa na Banovini, napokon je utvrđena nastala šteta – 5,5 milijardi eura. Na temelju tog iznosa Hrvatska će zatražiti da joj se iz Europskog fonda solidarnosti dodijeli najmanje 319 milijuna eura. Horvat je rekao kako je 23. ožujka rok do kada se aplikacija za sredstva mora poslati prema Bruxellesu.

– Ako sve bude u redu, ako je ta vjerodostojnost onakva kakva tvrdim da jest, mi bismo u sljedeća tri mjeseca trebali obraniti sve te brojke, rekao je Horvat, izrazivši nadu da će do uplate kompletnog iznosa doći u sljedeća tri do četiri mjeseca.

Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Zagreba, rekao je da je obnova zagrebačkih odgojno-obrazovnih objekata, ali i drugih javnih objekata poput domova zdravlja i umirovljenika, počela te da su mnogi objekti već završeni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Spomenut ću samo, kad su u pitanju škole i vrtići, od 175 objekata oštećenih u prošlogodišnjem potresu, do 7. rujna prošle godine obnovili smo 162, naglasio je Lovrić, dodavši da je ostalo 13 najteže oštećenih.

Branka Bakšić Mitić, dogradonačelnica Gline, rekla je da stanje u Glini nije dobro.

– Preko 80 objekata, kontejnera, nije spojeno na sistem vode i odvodnje. Tu nemamo infrastrukturu, mora se spajati odvodnja na septičke jame. Pošto se radi pretežno o staračkom stanovništvu, oni to ne mogu sami iskopati, rekla je Bakšić Mitić, dodavši da je na stožeru gdje je bio prisutan i potpredsjednik Vlade Tomo Medved apelirala na slanje bagera po selima, ali da ništa od toga nije bilo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– U Majskim Poljanama, to je najviše stradao dio Gline, imam 28 kontejnera koji 79. dan nisu spojeni na vodu i odvodnju. Ti ljudi idu, da ne kažem, na WC u šumu. Dakle, stanje je katastrofalno, poručila je Bakšić Mitić.

Horvat je rekao da iz dana u dan raste brojka mobilnih stambenih jedinica koje se priključuje na sustav opskrbe pitkom vodom i električnom energijom.

– Polako vraćamo u segmentu privremenog smještaja život u normalu, ali tamo gdje infrastrukture nema, na takvu infrastrukturu je nemoguće napraviti priključak, rekao je ministar, na što je Bakšić Mitić rekla da se to stanje mora riješiti.

– Moramo nešto napraviti da ti ljudi imaju vodu. Pa voda je osnovna za život, dodala je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Može se i uredit će se, ali ne preko noći, poručio je Horvat.

Dumbović: Petrinja i županija doživjeli četiri katastrofe

Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović rekao je da su Grad Petrinja i Sisačko-moslavačka županija doživjeli četiri katastrofe – rat, COVID, potres i sramotu. Rekao je da su neki ljudi napravili paniku i krivu sliku o Petrinjkama i Petrinjcima.

– Mi smo uveli reda, imali smo reda, nismo mi imali baš onaj red kako su neki mislili u svojim glavama, a pogotovo i ti koji su imali iste te kamione i humanitarne pomoći gdje su ih novinari pratili, rekao je Dumbović, dodavši da ne bi volio da to bude tema.

Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića, rekao je da se sinergijom lokalne uprave i države može doći do boljeg rezultata.

– Do kraja svibnja imat ćemo detaljne preglede gotove. Nakon toga ide onaj drugi dokument, a to je projekt konstrukcijske obnove, ako se ide u obnovu, to je sljedeća dva mjeseca, i mi vjerujemo da bismo negdje do rujna za ovaj potres koji se zadnji dogodio imali spremne papire za postupak koji ide dalje, rekao je Turk.

Bakšić Mitić izrazila je bojazan da će se ljudi iseliti.

– Žalosno je, 25 godina, 30 poslije rata mi nemamo infrastrukture po selima. Nemamo javne rasvjete, nemamo ništa, nemamo odvoz smeća. Što onda očekivati od obnove?, upitala se.

Horvat je uzvratio.

– Moram priznati da sam vrlo neugodno iznenađen ovom retorikom koju imam priliku čuti. Pa tko je u ingerenciji graditi sustav javne rasvjete? Država? Tko je u ingerenciji osigurati opskrbu pitkom vodom? Država? Tko je u ingerenciji graditi, ne samo u Glini, nego i u nekim drugim krajevima, lokalne, nerazvrstane ceste? Država? Pa država je u zadnjih sedam godina osigurala 10,7 milijardi eura europskog novca upravo za ovakve projekte. Pa gdje su? U nekim krajevima su napravljeni i neki krajevi s takvim projektima nemaju nikakvoga problema, poručio je Horvat.

Bakšić Mitić rekla je kako misli da je kriva i lokalna uprava, ali da bi voljela da Horvat posjeti njezin kraj i vidi kako to izgleda. Horvat je odgovorio da je u tom kraju tri puta tjedno i da nije naišao ni na jednu novoasfaltiranu cestu ni infrastrukturnu investiciju te da se pita gdje su. Bakšić Mitić odgovorila je da kao zamjenica gradonačelnika nema nikakve ovlasti.

Bakšić Mitić i Dumbović posebno su istaknuli potencijal drva kao materijala u obnovi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.