Uskoro istječe moratorij na ovrhe uveden zbog pandemije. Kod javnih bilježnika u ovom trenutku čeka 170 tisuća prijedloga za ovrhu? Hoće li velik broj građana opet završiti u blokadi? Kako pomoći prezaduženima, a istodobno omogućiti vjerovnicima da dođu do svojeg novca? Kome su građani najviše dužni?
O ovim pitanjima u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili su Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, Sarajko Baksa, Udruga Blokirani, Vinka Ilak, FINA, Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka i Nikola Grmoja, član saborskog Odbora za pravosuđe (Most).
“U ovom procesu su nam najvažniji interesi ovršenih građana i njih smo saslušali. Zatražili smo od FINA-e podatak o broju ovrha i sukladno ćemo o tome donijeti odluku. Uzet ćemo u obzir egzistenciju ovršenika, ali i potrebe i potraživanje vjerovnika”, rekao je ministar Malenica.
Baksa je rekao kako su mjere odgode donesene zbog koronavirusa, ali korona nije prestala. Dogodila se politika.
“Još smo u situaciji korone i potrebna je odgoda. Vidljivo je da broj ovrha pada zato što su ljudi deblokirani i počeli su servisirati svoje obveze, ali one stare obveze im stoje zato što ih nisu u stanju servisirati”, rekao je i dodao kako je potreban moratorij do daljnjeg dok se ne vidi kako pomoći ljudima da pokriju svoja stara dugovanja.
Baksa se pita kako natjerati čovjeka da plati nešto što ne može. Kako kaže, Ovršni zakon je represivni i u svojoj sastavnici i nema komponentu humanosti.
174 tisuće novih osnova za plaćanje, ali prema njima se ovrha ne provodi
Ilak je rekla kako je Fina dobila podatke od travnja do kolovoza, a to je 174 tisuće novih osnova za plaćanje, ali prema njima se ovrha ne provodi.
“Kada očekujemo broj zabilježenih javnobilježničkih prijedloga, a oni su 170 tisuća, uobičajeno je da 85 posto od njih postane pravomoćno i kada na to dodamo 145 tisuća, dobijemo oko 320 tisuća predmeta i to je ista situacija kao i prošle godine”, istaknula je Ilak.
Naglasila je da ako se nastavi ovakav trend blokiranih da će ih biti 238 tisuća, a to je isto kao što je bio 31. ožujka.
“Imamo kontinuirani broj blokiranih i novih ovrha koje primamo na mjesečnoj razini”, istaknula je Ilak.
U odnosu na 2018. godinu imamo 90 tisuća manje blokiranih
“U odnosu na 2018. godinu imamo 90 tisuća manje blokiranih i oni kontinuirano idu prema dolje”, rekla je Ilak i dodala kako ovrhe koje su trenutno kod bilježnika i kod FINE, su ovrhe koje su nastale prije korone.
“Neplaćena potraživanja koja su nastala za vrijeme korone, doći će na naplatu nakon listopada”, dodala je.
Aladrović je istaknuo kako je prosječna razina loših kredita na razini ukupnih kredita 5,5 posto, što je relativno malo u odnosu na stanje za vrijeme i poslije krize.
Grmoja: Treba mijenjati cijeli Ovršni zakon
“Smatramo da se ovrhe trebaju obavljati po uzoru na europske zemlje gdje se to obavlja elektroničkim putem i jeftino. Kod nas su ovrhe svojevrsna gospodarska djelatnost nekih javnih bilježnika i to se mora mijenjati”, rekao je i dodao kako se dug mora platiti, ali se ljudi ne trebaju dodatno opterećivati.
Adrović je kazao kako se hrvatske banke nisu okoristile u ovoj krizi te da je to samo teza.
Grmoja je istaknuo da su se banke u Hrvatskoj ponašale onako kako se nisu mogle ponašati u svojim matičnim državama.
Malenica je rekao kako će se smanjiti troškovi ovršnog postupka.
Baksa je istaknuo kako je Udruga blokirani radila na izradi Ovršnog zakona i naglasili su kako on nije dobar.
“Najveći problem Ovršnog zakona je on sam. On je taj koji generira dugovanje. Ako vi čovjeka blokirate, on nema sredstava da financira svoj budući život i dolaze nove ovrhe i to je bezdan”, govori Baksa.
Ilak je rekla kako je 50 posto ovršenika dužno telekomima.
Ovrha se lijepi na ovrhu, u trenutku kada se uoči da je dug nenaplativ, on se prodaje agencijama.
“U Hrvatskoj je legitimno prodavat dugovanja”, rekao je Baksa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
