Proteklih godina je kršćanofobija diljem svijeta u porastu, a kršćani su postali najproganjanija vjerska skupina. U Europi je također došlo i do porasta katolikofobije, a koja je dijelom posljedica masovne ilegalne migracije iz Afrike i Bliskog Istoka započete 2015. godine, a dijelom posljedica jačanja liberalno lijevog pokreta. Tom liberalno lijevom pokretu religijske slobode nisu prioritet, a ponekad i predstavljaju prepreku ka ostvarivanju “novih ljudskih prava” po kriterijima UN-a.
Povodom toga donosimo pregled izljeva katolikofobije i kršćanofobije koji su obilježili 2020. godinu u Hrvatskoj. Katolička crkva se našla na udaru vandalizma i oskvrnuća crkvi, a svećenici pod pritiskom medija odnosno lažnog izvještavanja. I sami katolici su ismijavani zbog svoje vjere, poput saborskog zastupnika Marina Miletića, a u jeku pandemije koronavirusa, oskvrnuta je crkva kao protest zbog vladinih nelogičnih mjera.
1. Poziv na “opću desakralizacija u kombu s deratizacijom”
Da je opća katolikofobija ušla u javni prostor, pokazuje i primjer zaposlenice HRT-a i osobe koju financira Ministarstvo kulture, a koje su na društvenim mrežama govorile o spaljivanju crkve, nezadovoljne odlukom jednog župnika.
Naime, kako Sloboda.hr izvještava, Župa sv. Blaža u Zagrebu je vlasnik prostora u kojemu se nalazi Kinoteka caffe bar.
Mladi župnik Borna Puškarić, kao vlasnik prostora u kojemu se nalazi kafić više nije imao namjeru produljivati ugovor o najmu dosadašnjim voditeljima. Ispod obavijesti o takvom razvoju situacije na Facebooku, neki su iskoristili za iskaljivanje svojih frustracija, točnije za napad na Župu sv. Blaža i njezinog župnika.
Tako je ispod jednog komentara o pozivu na “konkretno djelovanje”, Sonja Leboš aktivistica i članice stranke Za grad, koja je dio koalicije ekstremno lijeve platforme Možemo napisala: “pa znaš kako kaže stara anarhistička, jedina crkva koja prosvjetljuje je ona koja gori”.
Na to se nadovezala, Dora Lipovčan, zaposlenica HRT-a, HNK-a i Gradskog kazališta Pula komentarom: “na tom tragu mi i ide misao”.
U daljnjoj raspravi Sonja Leboš nadodaje da je njima potrebna “jedna opća desakralizacija u kombu s deratizacijom“.
2. Kampanja medijskog blaćenja župnika župe sv. Ivana Krstitelja
U prosincu su određeni mediji pokrenuli kampanju blaćenja župnika župe sv. Ivana Krstitelja iz Rijeke nakon što je Novi list objavio njegovo pismo vjernicima.
U pismu vlč. Mato Berišić obavještava župljane da zbog uvjeta pandemije neće biti uobičajenog blagoslova obitelji, da je saniran krov na župnoj crkvi koja je prokišnjavala i zahvaljuje svima koji su pomogli svojim doprinosima za sanaciju krova. Za 2021. godinu najavljuje uređenje kapelice danonoćnog klanjanja. Podsjeća na običaj novčanog priloga za potrebe župe, te ako to župljani imaju potrebu i žele to učiniti mogu donijeti svoj prilog u župu ili uplatiti na žiro-račun. Zahvaljuje na pomoći i poziva obitelji koje su potrebite caritasa da se jave župnom uredu pa će im se udijeliti potrebno.
Na poleđini lista nalazi se molitva za blagoslov obitelji, te je vjernike pozvao da na blagdan svetog Stjepana, 26. prosinca, sami blagoslove svoj stan i obitelj, prema uputama.
Iako nije jasno što bi u ovom pismu bilo sporno, mnogi mediji su pojedine informacije iz pisma izvukli iz konteksta te sve prikazali negativno. Prema inicijalnim medijskim izvještajima čitatelj je mogao zaključiti da je župnik vjernicima poručio da uplate novac na žiro račun ili ga osobno donesu te da si sami blagoslove kuće. Medijskom blaćenju su se priključili RTL, Jutarnji list, 24sata i Telegram.
3. Oskvrnuli crkvu – izgovor im je bio Vladino zatvaranje teretana
Krajem studenog u fokusu javnosti našli su se sportski entuzijasti Mario Valentić i Šimun Cimerman, nakon što su oskvrnuli crkvu u pokušaju da kritiziraju po njima nelogične mjere Vlade i Stožera, a koje se tiču suzbijanja koronavirusa.
Podsjetimo, nezadovoljni zbog zatvaranja teretana po drugi puta ova godine, dvojac je protestno došao u crkvu Svete Mati Slobode jer je crkve nisu zatvorene, iako su ograničene na 25 vjernika bez obzira na veličinu. Oni su pred Tabernakulom izvodili tjelovježbe, sve snimili i objavili na društvenim mrežama odnosno na Facebook profilu Maria Valentića. Nakon negativnih komentara Valentić je izbrisao video, no on se proširio dalje te je dvojac prijavljen policiji zbog neovlaštenog upada u crkvu. Valentić je snimio vidio isprike vjernicima, a također se osobno otišao ispričati don Damiru Stojiću koji je ispriku spremno prihvatio.
Cimerman je u međuvremenu stao iza svog poteza, a na svom Facebook profilu nastavio je i s vrijeđanjem, međutim nakon što se pronio glas o podizanju prijave i o tome da se Valentić osobno ispričao don Stojiću, Cimerman objavljuje ispriku na Facebooku vjernicima, župi Duha Svetoga na Jarunu, ali i Mariu Valentiću jer ga je na “blef” nagovorio na “protestni čin”.
4. U Kaštelima oskvrnut Gospin kip, u Jelenju otuđene relikvije bl. Alojzija Stepinca
U listopadu je nepoznati počinitelj oskvrnuo kip Majke Božje kod kapelice svete Lucije u Kaštel Novome. Riječ je o kipu visokom 30-tak centimetara koji je razlomljen na nekoliko dijelova. Vjernici su pokušali sanirati štetu, ali kipu i dalje nedostaje glava. Osim toga, na licu mjesta sve je isprolijevano masnom bijelom bojom za zidove.
Pored oskvrnuća crkve u Kaštelima, istog dana se dogodilo oskvrnuće crkve sv. Mihovila, u Jelenju ponad Rijeke. Zbog oskvrnuća i štete do daljnjega su bila odgođena bogoslužja. Počinitelji su također ukrali relikvije hrvatskog kardinala i blaženika Alojzija Stepinca.
5. Megamedia i Zadar News izmislili su lažne vijesti o svećenicima
Zadarska nadbiskupija objavila je u rujnu da su portal Megamedia i portal Zadar News u nekoliko članaka objavljivali insinuaciju kako su dvojica svećenika Zadarske nadbiskupije policijskim uvidom identificirani kao konzumenti kokaina.
“Takvom vrstom lažnog, “fake novinarstva”, pokušali su anonimno diskreditirati zadarske svećenike te objavom slike Nadbiskupa ispred katedrale svete Stošije, s „vrećicama kokaina“, izložiti javnom linču zadarskoga nadbiskupa.
“U vezi medijskih natpisa i zaprimljenih upita o provođenju kriminalističkih istraživanja nad svećenicima Zadarske nadbiskupije, obavještavamo Vas kako Policijska uprava zadarska nikada nije imala postupanja iz domene kriminaliteta droga prema istima”, demantirala je PU zadarska medije.
6. Govor mržnje na račun Miletića, prije i nakon izbora
Na društvenoj mreži Twitter mnogi su širili govor mržnje na račun vjeroučitelja i saborskog zastupnika Mosta Marina Miletića, uoči i nakon parlamentarnih izbora. U slučaju Miletića, na društvenim mrežama je vidljiv primjer mržnje prema katolicima te vrijeđanje kao metoda obračuna s neistomišljenicima.
Tako je jedan korisnik, navodno profesor iz Gimnazije Andrija Mohorovičić, referirajući se na predizborni spot Marina Miletića i Mosta u srpnju ustvrdio:
“Ajd u pi**u materinu da mi omiljenu kafatu imaju zgaditi katolibani s bakljama. Ovo vam nije trebalo”.
Miletić je reagirao na taj ispad poručivši:
“Žalosti isključivost. Žalosti mržnja. Žalosti netrpeljivost koju imaju određeni građani Rijeke prema nama kršćanima u istom tom gradu. Nema veze, mi nastavljamo biti otvoreni. Ljubimo čovjeka. proći će sve ono što je loše u sebi. Treba graditi. Rušitelja ima dovoljno”.
7. Benzinom polili i potom zapalili kapelicu
U Čakovcu su u rujnu uhićena dva muškarca koja su srpnju oskvrnuli kapelicu. Dvojac je prema prethodnom dogovoru u Brezju, benzinom polio i potom zapalio kapelicu, vlasništvo Župe Sveti Juraj na Bregu. U požaru su izgorjela ulazna vrata te kompletna unutrašnjost objekta, dok su prozorska stakla popucala.
8. Brojni napadi na Crkvu u Obersnelovoj Rijeci
U Rijeci su brojne crkve oskvrnute i vandalizirane u 2020. godini, što je nastavak iz trenda 2019. godine.
a) Crkva sv. Nikole biskupa na Krnjevu
“Na ulazu u crkvu pred Pepelnicu, krajem veljače 2020. Gospin kip oštećen je ljepilom, bojom. Uz kip se redovito urinira, a i danas je crkva išarana grafitima. Za oštećenje Gospinog kipa župa je prijavila policiji osobu za koju sumnja da je to učinila. Sumnja se također da je ta osoba pripadnik neke sekte. Inače su na našoj crkvi česti vandalizmi”, upozorio je u svibnju za Narod.hr župnik vlč. Slobodan Bunoza iz crkve sv. Nikole biskupa na Krnjevu.
b) Crkva Srca Isusova na Zametu
“Na pročelju naše crkve, na kojem se nalaze dvije niše – početkom ožujka 2020., neposredno prije uvođenja mjera Stožera Civilne zaštite, netko je oštetio niše u kojima su kip Srca Isusova i kip Srca Marijina. Imamo dvije niše za kipove, počinitelji su oba dva pokušali razbiti. Srećom nisu oštetili kipove, ali šteta je na razbijenom staklu.” kazao je u svibnju za Narod.hr pater Mate Samardžić, župnik župe Presvetog Srca Isusova.
c) Crkva Marije Pomoćnice na Banderovu
U dvorištu salezijanske crkve Marije Pomoćnice na Banderovu, na dva mjesta razbijen je kip Gospe Lurdske. I o tome je obaviještena policija, kazao je župnik don Tunjo Blažević.
Još prije, uoči Uskrsa je iz dvorišta crkve Marije Pomoćnice ukraden kip sv. Bernardice koji je kasnije, razbijen, pronađen u blizini Tehničkog fakulteta, a iste noći su vandali razbacali cvijeće na balkonu pred tom crkvom.
d) Crkva Svetog Nikole Tavelića na Krnjevu
U noći od 19. na 20. travnja 2020. vandali su na sjevernoj strani crkve sv. Nikole Tavelića grafitom išarali veliku staklenu površinu. Sljedeće noći su to isto staklo razbili, a počinjenu materijalnu štetu policija je procijenila na oko 15 tisuća kuna.
“Ujutro kada sam ušao u crkvu oko 6 sati, vidio sam na sjevernom staklu na krovu crkve da je nešto ispisano. S unutarnje strane se nije dobro vidjelo, kad smo završili jutarnju molitvu smo izašli na krov, vidjeli smo da je sprejem za grafite nacrtano tzv. masonsko oko u veličini od oko 3 kvadratna metra”, kazao je za Narod.hr fra Tomislav Šanko župnik župe sv. Nikole.
9. Sekularna udruga potres iskoristila za napad na katolike, Crkvu i one s kojima se ne slažu
U nedjelju, 2 dana nakon potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka, dok su se zbrinjavali ozlijeđeni te se zbrajale štete na građevinama diljem Zagreba i okolice, Centar za građansku hrabrost iskoristio je tragediju kako bi napao katolike.
Uz fotografiju novorođenčadi iz Petrove bolnice koja je bila smještena u bolnicu Dubrava, Centar za građansku hrabrost na Facebooku je poručio:
“Ajmo sad brzo popravljati Crkvu u Palmotićevoj – gdje se inače održavaju mise za Pavelića, toranj Katedrale (mislite da neće to biti prvo?), ajmo sad graditi još koju fontanu, kupiti najnovije mobitele i vozni park za naše političare, ajmo sad Manhattan, ajmo stupiće, ajmo organizirati još jedan Hod za život!”
10. Mediji vodili hajku na župnika, pa ignorirali oslobađajuću presudu
Medijska hajka na župnika Alojzija Asića iz Gradišta kod Županje dogodila se 2017. godine, ali je ista hajka doprinijela podizanju optužnice protiv njega. Svih optužbi župnik Asić je oslobođen 2020. godine, a mediji koji su vodili hajku na njega uvelike su ignorirali oslobađajuću presudu.
Naime, prije tri godine mediji su optužili župnika Asića da je djetetu s posebnim potrebama odbio dati Prvu pričest, a on je u prekršajnim postupkom na sudu u Županji oslobođen svih optužbi.
Naslovom „Župnik majci djeteta s Downovim sindromom: ‘Što će na oltaru? On ne zna ništa’“ o ovom je slučaju pisala Nova TV, a T-portal donio je naslov: “Svećenik ne da djeci s poteškoćama u razvoju na prvu pričest s ostalima“. Večernji list objavio je članak pod naslovom „Svećenik Asić koji nije htio pričestiti dječaka s Downovim sindromom i dalje radi“, ubrzo potom i članak pod naslovom “Hrvatska obranila dječaka Adama od svećenika, on najavio odlazak iz župe“, a na Indexu se našao naslov: „Pogledajte sramotnu propovijed zlog svećenika koji nije želio pričestiti Adama“… “Svećenik koji je odbio pričestiti dječaka izvrijeđao njegovu majku i župljane”, pisao je RTL.
Župnik Alojzije Asić najprije je optuživan od strane nekih medija da je odbio dati prvu svetu pričest malenom Adamu, djetetu s Downovim sindromom, te da je tako diskriminirao dijete s posebnim potrebama. Premda su mediji vrlo brzo saznali da nije riječ o odbijanju da se djetetu udijeli sveti sakrament, već da je svećenik namjeravao da se maleni Adam s druge dvoje djece s posebnim potrebama pričesti uz prisustvo roditelja, medijski teror nije prestajao, isticao je dr. sc. Vladimir Grebenar.
Premda se ovaj slučaj dogodio prije tri godine, isti je imao svoj nastavak do 2020. Istina koja rasvjetljava događaje nije mogla biti ranije objavljena iz dva razloga. Prvi, protiv svećenika Asića vodio se prekršajni postupak na Sudu u Županji pod optužbom diskriminacije djece s posebnim potrebama. Drugi, kada je donesena presuda da je svećenik oslobođen po svim točkama optužbe, nitko od novinara i medija koji su negativno pisali o župniku Asiću nije htio objaviti ovu informaciju, čak niti neki koji su obećavali da će to učiniti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa