Ovim pametnim potezima Tihomir Orešković postavio je novoj Vladi sjajne temelje za daljnji rast Hrvatske

Foto: Fah

Hrvatski sabor iskazao je 16. lipnja nepovjerenje Tihomiru Oreškoviću, čime je pala i hrvatska Vlada. Za odluku o iskazivanju nepovjerenja glasovalo je 125 zastupnika, 15 ih je bilo protiv, a dva suzdržana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Došao sam s najboljim namjerama da pomognem svojoj domovini, dao sam sve od sebe i vjerujem da će budućnost biti bolja za Hrvatsku”, rekao je prije opoziva Orešković. U kratkom obraćanju, Orešković je izrazio nadu da su hrvatski građani dobili jasnu sliku o razlozima ove političke krize. No valja istaknuti da su dobri gospodarski rezultati, nikad manji deficit, smanjenje javnog duga i zacrtane reforme koje se moraju provesti dobra podloga za nastavak nove Vlade, a čije je temelje postavio Tihomir Orešković.

Iako su na početku mandata mnogi postavljali pitanje njegovog legitimiteta u vođenju Vlade, jer nije sudjelovao u parlamentarnim izborima i za mnoge je bio nepoznato lice, ovaj uspješan poslovni čovjek ubrzo se pokazao djelima, a za cijelo vrijeme trajanja mandata je među građanima ostavljao dojam najpozitivnijeg člana Vlade.

Donosimo vam nekoliko ključnih i pametnih poteza koji su pridonijeli boljitku Hrvatske za vrijeme mandata Tihomira Oreškovića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oreškovićeva je Vlada u devet mjeseci mandata održala 41 sjednicu, imala ukupno 641 točku dnevnoga reda, a sjednice su ukupno trajale 34 sata i 30 minuta.

Na njezine prijedloge Sabor je donio ukupno 33 zakona, a od toga ih je 13 bilo usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije.

Vlada je donijela ukupno 1303 akta, Saboru je uputila 47 mišljenja, odgovorila na tri interpelacije o svome radu, kao i na 21 zastupničko pitanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novoj vladi poručio: Nastavite s provedbom reformi

Tihomir Orešković je na zadnjoj sjednici svoje vlade vlada poručio budućoj vladi da ustraje na fiskalnoj disciplini, nastavi s provedbom reformi i poboljša upravljanje javnim kompanijama.

Novoj vladi poručio je da nužno provede porezne reforme i poboljša upravljanje javnim tvrtkama, te da velike mogućnosti za uštede ima u javnoj nabavi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za svoju je Vladu rekao da je kao cilj imala sređivanje javnih financija i ekonomije te ubrzanje ekonomskog rasta i standarda građana.

Naveo je da je BDP u prvoj polovici godine rastao za 2,7 posto, očekuje da će do kraja godine biti skoro 3 posto, a predviđanja su bila 2 posto. Raste potrošnja građana, investicije i izvoz, turistička sezona je najbolja ikada, a raste i zaposlenost sa sto tisuća novih radnih mjesta, dok je istovremeno nezaposlenost “rekordno niska”, napomenuo je.

Naveo je kako “čak rastu i plaće, pri čemu je u prvih šest mjeseci ove godine prosječna neto plaća rasla 3,1 posto u odnosu na isto vrijeme lani.

U pogledu javnog duga i deficita, njegovi su ministri “stegli remen i rezultati se danas pokazuju”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Bolje je punjenje proračuna zbog ekonomskog rasta, smanjen je deficit u odnosu na prvu polovinu prošle godine za 0,7 posto”, kazao je Orešković i izrazio nadu da će na kraju godine deficit biti manji od dva posto BDP-a.

Istaknuo je i da je njegova vlada aktivirala oko milijardu kuna “mrtvog kapitala” u vlasništvu države te da je udio javnog duga u BDP-u pao s 86,7 posto na 83,5 posto.

“Poboljšali smo investicijsku klimu i to se vidi, to se osjeća”, rekao je i naveo dolazak privatnih investitora u Hrvatsku (Lukaps, IBM), a dodaje tome i rast indeksa Crobex već devet tjedana za redom.

Važno je istaknuti kako je upravo jedan od glavnih poteza Tihomira Oreškovića bila je namjera smanjenje javnog duga za 100 do 200 milijuna eura, i to kroz privatizaciju javnih tvrtki u kojoj bi sudjelovali mirovinski fondovi.

Preporuke EK: program reformi ambiciozan

Europska komisija je u svibnju objavila pet ekonomskih preporuka za Hrvatsku te ocijenila da je njezin reformski program u velikoj mjeri ambiciozan te da bi, pod uvjetom da ostvari trajnu korekciju prekomjernog deficita ove godine, sljedeće godine mogla prijeći iz korektivnog u preventivni dio postupka prekomjerenog deficita.

Cilj Nacionalnog programa reformi bio je kroz 61 reformsku mjeru u četiri ključna područja slomiti javni dug već ove godine i ubrzati gospodarski rast.

Nacionalni program reformi: Pogledajte sve mjere koje je pripremila hrvatska Vlada!

Reforma javne uprave

Orešković u travnju na konferenciju o reformi javne uprave, poručio kako je riječ o prvom koraku ka učinkovitoj javnoj upravi, koja će osigurati racionalizaciju sustava agencija, pošten sustav u kojem će se za jednake kompetencije primati jednake plaće, stimuliranje onih koji ulažu više truda i imaju bolje rezultate i mogućnost punog pristupa uslugama elektroničkim putem.

Premijer je naglasio da je reforma javne uprave nužna za provedbu politika koje trebaju dovesti do gospodarskog i društvenog napretka. Upozorio je da promjene u javnoj upravi nisu jednostavne, no uvjeren je da će veliki broj navedenih mjera svoje prve vidljive rezultate dati već kroz nekoliko mjeseci.

Tihomir Orešković novom je premijeru Plenkoviću 19. listopada predao Izvješće o radu Vlade, čestitao mu na izboru i poželio uspješan mandat. Kazao je da ostavlja pozitivne temelje za rad nove Vlade, posebno istaknuvši rast BDP-a, smanjenje javnoga duga i porast broja zaposlenih.

„Mogu reći da sam u svom mandatu imao priliku potvrditi ono što sam stalno govorio kada sam bio u biznisu, da Hrvatska ima sjajnu budućnost i da je na nama da je iskoristimo”, rekao je Orešković. Dodao je da je uvijek promovirao Hrvatsku te da će to nastaviti činiti i dalje.

Hoće li nova vlada nastaviti zamahom reformi koje je pokrenula Oreškovićeva vlada? To ćemo vidjeti u sljedećim mjesecima jer upravo kvalitetne reforme ključ su budućnosti Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.