U nastavku serijala članaka o nacionalnim parkovima i parkovima prirode, donosimo vam pregled najvećeg močvarnog područja, ne samo u Republici Hrvatskoj nego i u cijelom dunavskom porječju, a to je Park prirode Lonjsko polje.
Par općih podataka o ovom močvarnom području
Park prirode Lonjsko polje, sa svojom površinom od 50.650 ha, najveće je zaštićeno močvarno područje u ovom dijelu Europe. Lonjsko polje nalazi se u aluvijalnoj ravnici rijeke Save u središnjem slivu rijeke Save, između gradova Siska i Stare Gradiške, a čine ga tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo polje.
Lonjsko polje se ubraja među najugroženije močvarne dijelove u svijetu, iako ga štiti Ramsarska konvencija od 3. veljače 1993. godine, koja je nastala kao plod borbe za zaštitu močvara 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara.
Prirodne raznolikosti i posebnosti Parka prirode Lonjsko polje
Najznačajniji ekološki element u Parku prirode Lonjsko polje su poplave koje se mogu dogoditi u bilo koje doba godine, zbog izvanrednih konstelacija rijeke Save i njezinih pritoka. Vodeni valovi su često jako veliki i Park prirode Lonjsko polje ima vrlo važnu ulogu kao sustav obrane od poplava za okolno stanovništvo.
Ovo močvarno područje bogato je različitim obilježjima kao što su razne vrste vlažnih šuma, travnjaci, livade, razne vrste močvarnih staništa i vlažnih područja, ali i jaraka i kanala. Područje parka od oko 12.000 hektara pašnjaka koriste goveda svih mještana. Oni su posljednji primjeri kulturnog krajolika koje se nekada rasprostirao po cijeloj srednjoj Europi sve do kraja 19. stoljeća.
Na ovom području najveći je broj autohtonih pasmina u Hrvatskoj, a prednjače hrvatski posavac, turopoljska svinja, slavonsko-srijemsko sivo govedo). Oni predstavljaju jedinstveni način upravljanja pašnjacima i u isto vrijeme su jedna od najvažnijih staništa za veliki broj rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta.
Prema kriterijima smjernica o pticama Europske unije, park pripada važnim staništima za ptice. U Lonjskom polju između ostalih obitavaju: bijela roda, čaplja žličarka, orao štekavac, divlja patka, obični škanjac, kosac, mali kormoran. Osim navedenih tu su još i ugrožene vrste poput: stepskog sokola i patke njorke.
Zanimljiv je podatak i to da se u parku nalazi i selo Čigoč u kojemu gotovo svaka kuća ima “svoje” gnijezdo roda, zbog čega je 1994. godine proglašeno za “Europsko selo roda”.
U ovom parku prirode obitava i veliki broj drugih životinja kao što su: vidra, oštrouhi netopir, barska kornjača, obična gatalinka, podunavski vodenjak; te nekoliko vrsta ribe kao što su: umbra, kečiga, dunavska patrva, velika nežica, dunavski šaran, crvenorepa bjelica, balavac prugasti, mali vretenar te insekti: leptir Lycaena dispar, Carabus intricatus i ugrožena alpska rozalija.
Što toliko privlači posjetitelje u Lonjsko polje?
Brojni su rekreativni sadržaji sigurno jedan od razloga, uz naravno prirodna bogatstva i tradicionalne manifestacije. Ako se želite rekreirati onda možete otići na pješaćenje jer na području Parka prirode postoji nekoliko uređenih i obilježenih poučnih pješačkih staza, a izdvajamo “Stazu Posavaca”, “Stazu graničara” i poučnu pješačku stazu “Tenina staza”. Sve staze se mogu obići za nekih dva do tri sata hoda.
Tko ne voli hodanje, može biciklirati jer u Parku prirode Lonjsko polje ima nekoliko biciklističkih staza koje su lagane i ugodne za vožnju. Visinska razlika gotovo je neprimjetna jer nema većih uspona, a promet na cestama kojima rute prolaze veoma je rijedak, pa su dosta sigurne. Desetak seoskih domaćinstava koja se bave turizmom nude biciklistima okrijepu i uživanje u orginalnoj posavskoj gastronomiji, a drvene kuće pružaju idealan “bike and bed” smještaj.
Na rijeci Savi možete se provozati turističkom skelom “Vodomar”, čija vožnja traje nekih 40 minuta otprilike. Osim skelom, možete se provozati i turističkim brodom “Juran i Sofija” koji nudi dvije vrste bogatog programa, s obilaskom obližnjih naselja, šetnica, a izdvojeno je i vrijeme za ručak.
Lonjsko polje je važno gnjezdilište, zimovalište i obitavalište brojnih ptičjih vrsta te stoga možete i ovdje kao i u Kopačkom ritu recimo, dogovoriti sve popularnije promatranje ptica, tj. “Bird watching”.
Od tradicionalnih manifestacija u sklopu Parka prirode, svakako vrijedi izdvojiti “Dan europskog sela roda” u Čigoču, koji se održava svake godine, posljednje subote u mjesecu lipnju. Osim tog dana, postoji manifestacija “Dani europske baštine” u Krapju te “Konjogojska izložba” u Sunji.
Kako doći do Lonjskog polja, Čigoča ili Krapja?
Ako dolazite autocestom iz smjera Zagreba ili Slavonskog Broda do Čigoča ćete najlakše doći tako da izađete s autoceste na izlazu Popovača, potom idete cestom desno kroz naselje Potok i Stružec prema Sisku, a na raskršću, na kojem je grad Sisak označen ravno, ne ulaziti u grad, nego trebate skrenuti lijevo, prema industrijskoj zoni pa na sljedećem raskršću skrenuti prema selu Lonja odakle idete lijevom obalom Save kroz sela Preloščica, Lukavec i Gušće sve do Čigoča.
Kad uđete u selo Čigoč, zbog uske ceste i nemogućnosti parkiranja u selu, bilo bi dobro da autobus ili osobni automobil parkirate iza Društvenoga doma, s lijeve strane ceste. Nakon izlaska iz autobusa/auta, uputite se pješice cestom oko 150 metara, do kuće broj 26, na kojoj se nalazi ploča s logotipom Parka prirode Lonjsko polje – to je Informativni centar Parka prirode.
Ako dolazite iz smjera Zagreba ili Slavonskog Broda do Krapja ćete doći na sljedeći način.
Prvo trebate izaći s autoceste na izlazu broj 10, Novska, a zatim se pružaju dvije mogućnosti:
1. po izlasku s autoceste skrenuti desno u pravcu Jasenovca, u Jasenovcu na raskrižju prije mosta preko rijeke Save uputiti se desno u pravcu Drenovog boka i Krapja (pratite smeđu turističku signalizaciju). Odmah na početku sela s desne strane na kućnom broju 16 nalazi se obnovljena drvena posavska kuća – to je informativni centar Parka prirode, stigli ste.
2. po izlasku s autoceste skrenuti lijevo, zatim na raskrižju Brestača na kružnom toku skrenuti lijevo u pravcu Kutine. Županijskom cestom vozite do sela Nova Subocka kada na raskrižju treba skrenuti lijevo te kroz sela Stara Subocka i Plesmo dolazite u Krapje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
