(VIDEO) Penava: ‘Za zločine u Borovu Selu odgovarala je samo jedna osoba, gdje je tu pravda?’

Foto: Snimka zaslona

Vukovarci danas slave blagdan svoga zaštitnika sv. Filipa i Jakova i Dan grada. Grad koji je u jesen 1991. agresor sravnio sa zemljom, danas živi sa sjećanjem na svoje poginule i nestale i bori se s izazovima sličnima kao i mnogi naši gradovi, osobito u Slavoniji: podizanjem kvalitete života koja bi u njemu, prije svega – zadržala mlade. Gost Teme na HRT-u dana bio je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Sve što vidite da je izgrađeno, to je novo i to je dobro napravljen posao. Nažalost, još ima pukotina i dosta posla, kazao je Ivan Penava. Vjeruje da će stvari biti kao nekad, jer alternative nema. “Vukovar je bio jako razvijen grad, danas su brojke puno drukčije, ali su i nove perspektive pred nama, a naš zadatak je da ih iskoristimo”, naglasio je. Iznio je podatak da je Vukovaru oko 1.200 do 1.300 nezaposlenih, a radi se o osobama koje ne teže zapošljavanju. “Sve se češće u Vukovaru susrećemo s problemom nedostatka radne snage, naročito u građevinskom sektoru”, dodao je.

“Novi zakon o Vukovaru, kruna svih mjera”

Od novog zakona o Vukovaru, za kojega se s Bruxellesom pregovara vezano za državne potpore tom gradu – Penava očekuje da Vukovar učini privlačnima za investitore, poglavito one velike. “Relevantne smo argumente stavili pred Europu i vjerujem da ćemo imati znanja i umješnosti isposlovati taj zakon. U pohvalnoj paleti mjera vraćanja Vukovara na puteve koji mu pripadaju – taj je zakon najznačajniji”, naglasio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, Europska komisija se boji narušavanja jednakosti tržišnog natjecanja. Ono što se komunicira prema Bruxellesu je upravo velika izravna ratna šteta koja iznosi 9,5 milijardi kuna, te neizravna koja je četiri puta veća, naglasio je Penava. Ističe i činjenicu da je Vukovar 1990. imao BDP po stanovniku gotovo 20 posto veći od prosjeka Hrvatske, dok je danas situacija obrnuta.

U emisiji je Penava ponovio kako hrvatske institucije nisu na razini kad je u pitanju procesuiranje ratnih zločina. Posebno je istaknuo da je za zločine u Borovu Selu odgovarala samo jedna osoba. “U toj situaciji se postavljaju pitanja: Gdje je tu pravda, kakva je ovo povijest uopće, kakva smo mi država?”, rekao je. “Ta pitanja ne postavljamo kako bi nekome stavljali teret na leđa, nema tu politikantstva. Tražimo objektivnost i rezultat, dugujemo to stradalima, njihovim obiteljima i našem društvu”, dodao je Penava.

“Suživot je dobar, ali bih lagao kad ne bih rekao ne bi mogao biti bolji”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje kako danas ocjenjuje suživot u Vukovaru Penava je odgovorio: “Ocijenio bih ga dobrim, obzirom na sve što se dogodilo, ali bih lagao kad ne bih rekao da on ne bi mogao biti bolji. Odgovornost snose u prvom redu političari, ali tu govorimo i o nastavnicima u školama pa i roditeljskom odgoju. Hrvatska je naša domovina, trebali bi je oplemeniti i izgrađivati onako kako najbolje znamo. Neke politike sanjaju da su stvari drukčije i poznatim mehanizmima dovode u zabludu dio populacije. Ne rade dobro tim ljudima, ali vjerujem da će vrijeme dovesti te stvari u red i da ćemo se fokusirati na zajedničku bolju budućnost u Republici Hrvatskoj”, zaključio je Penava. Emisiju je završio pozdravom: Vidimo se na vodotornju za godinu dana!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.