Site icon narod.hr

Plenković ju je htio na čelu Vrhovnog suda, a sin joj završio u zatvoru: Podsjećamo na lik i djelo Ksenije Turković

turković

Foto: vlada.gov.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon smrti predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića pokrenut je postupak za izbor njegovog nasljednika. Jedna od onih koja se prije nekoliko godina spominjala kao kandidatkinja Andreja Plenkovića za to mjesto, profesorica prava Ksenija Turković, prije nekoliko tjedana našla se na udaru medija zbog svog sina Bartola Žimbreka Turkovića.

Naime, nakon više od dvije godine bijega u remetinečki zatvor 18.veljače ušao je 31-godišnji Bartol Žimbrek Turković, sin bivše sutkinje i profesorice prava Ksenije Turković i redatelja i producenta Slavena Žimbreka, a za kojim je od 12. siječnja prošle godine bio raspisan europski uhidbeni nalog zbog optužbi za monstruozna zlodjela prema bivšoj djevojci.

Silovanja, nametljivo ponašanje…

Prema pisanju Jutarnjeg lista, posrnuli mladić je u remetinečku ćeliju ušao 18. veljače te, na osnovu potvrđene optužnice od prije nešto više od dvije godine. Protiv njega se vodi kazneni postupak zbog dva slučaja silovanja, nametljivog ponašanja te protupravnog oduzimanja slobode.

>DSV objavio tko će voditi Vrhovni sud do izbora Dobronićevog nasljednika

Sutkinju Turković je premijer Andrej Plenković priželjkivao na čelu Vrhovnog suda u vrijeme kad je odabran Radovan Dobronić.

Plenković je u Saboru pred zastupnicima tada rekao:

“Meni je žao da nova predsjednica Vrhovnog suda nije Ksenija Turković, potpredsjednica Europskog suda za ljudska prva, koja je bila prvi pravi izbor i oko koje bismo postigli ovdje konsenzus još u veljači prije profesorice Đurđević”.

Tko je Ksenija Turković?

Ksenija Turković bila je sutkinja Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), izabrana je 2012. na mandat od 9 godina.

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) je međunarodni sud ustrojen 1959. godine, a njegova nadležnost je odlučivati o pojedinačnim ili međunarodnim zahtjevima koji se odnose na povredu građanskih i političkih prava sadržanih u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Na taj sud velik utjecaj vrše nevladine organizacije, pa je tako otkriveno da su 22 od 100 stalnih sudaca tog suda između 2009. i 2019. bivši suradnici sedam nevladinih organizacija koje su vrlo aktivne pred Sudom.

Među imenima 22 sudaca, nalazi i se i ime profesorice kaznenog prava zagrebačkog Pravnog fakulteta Ksenije Turković, potpredsjednice ESLJP-a, koja je na Sud izabrana 2012. na mandat od devet godina.

Povezana s Otvorenim društvom

Tako je 12 sudaca (uključujući Turković) povezano sa zakladom Otvoreno društvo (OSF).

Profesorica je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a doktorat iz pravnih znanosti stekla je na američkom Yaleu.

Prije nego je postala profesorica u Zagrebu, Turković je radila za američke pravne tvrtke od 1995. do 2000., a članica odvjetničke komore u New Yorku je bila od 1996. do 2008. godine. Turković je bila i konzultant Svjetske zdravstvene organizacije odjela za Europu o pravnim pitanjima vezanim uz HIV/AIDS testiranje i savjetovanje. Ksenija Turković bila je članica odvjetničkog tima Hunton & Williams koji je zastupao Daria Kordića pred Haaškim sudom.

>George Soros financirao napade ljevičarskih organizacija na Teslu

Od 2006. do 2011. bila je članica odbora za provedbu kampanje protiv nasilja nad ženama, a riječ je zapravo o paneuropskoj kampanji Vijeća Europe iz koje je nastala kontroverzna Istanbulska konvencija i koja je otvorila vrata rodnoj ideologiji u zemljama članicama koje su je ratificirale.

Turković je 2007. imenovana u Upravno Vijeće Centra za ljudska prava, 2008. je bila predsjednica radne skupine za izradu nacrta Kaznenog zakona i članica radne skupine za izradu nacrta Zakona o ravnopravnosti spolova, a 2009. je imenovana u Povjerenstvo za unaprjeđenje zaštite od nasilja u obitelji.

Članica odbora Otvorenog društva u Hrvatskoj

Ona je također između 2004. i 2007. sudjelovala u “Projektu Otvorenog društva Hrvatska, IDEM – Indeks otvorenog društva” kao članica istraživačkog tima i interpretatorica djela koji se odnosi na vladavinu prava. Upravo suradnja s Otvorenim društvom Georgea Sorosa je sporno za Europski centar za pravo i pravdu koji u izvješću navodi je od 1994. do 1998. bila članica istraživačkog tima Instituta Otvoreno društvo za Hrvatsku, kao i članica odbora od 2005. do 2006. godine. Tada su s njom u odboru bili Slavica Singer, Ting Gazivoda, Sanja Sarnavka i Tanja Šimić.

Turković je naime jedna od sutkinja u jednom slučaju pred ESLJP-om u kojem je kao treća strana intervenirala zaklada Otvoreno društvo.

Kada je riječ o drugim nevladinim organizacijama, Turković je bila konzultant Centra za mirovne studije i Interrightsa u projektu “Combating Trafficking in Human Beings in Croatia”.

>Hrvatska sutkinja među sucima povezanim sa Sorosem na Sudu za ljudska prava

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version