Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, nakon kratke rasprave, u petak je većinom glasova (sedam ‘za’ i četiri ‘protiv’) iskazao povjerenje kandidatu za ministra unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, a premijer Andrej Plenković je za njega rekao kako je on “čovjek s dovoljno životnog, političkog i stručnog iskustva posebno u domeni nacionalne sigurnosti”.
Tko je Davor Božinović, novi ministar unutarnjih poslova?
“S obzirom na ključne teme ugroze u svijetu, Europi i susjedstvu vjerujem da će svojim znanjima i upravljačkim sposobnostima biti u stanju preuzeti odgovornost za vođenje jednog od najvažnijih ministarstava, kvalitetno raditi na rješavanju kriminaliteta, sigurnosti…”, rekao je Plenković pred članovima Odbora.
Za Božinovića je kazao i kako je to njegov kolega i prijatelj, trenutno predstojnik ureda predsjednika Vlade, kojega poznaje 25 godina. “Jako dobro znam njegovo životni put i karijeru… Riječ je o čovjeku koji ima dovoljno životnog, političkog i stručnog iskustva, osobito u domeni nacionalne sigurnosti”, istaknuo je Plenković.
Božinović je, kako je naveo Plenković, doktorirao na Fakultetu političkih znanosti, obavljao niz stručnih specijalizacija na domaćim i međunarodnim institucijama. Prije mjesta predstojnika ureda, bio je i kandidat na izborima za Sabor 2016., veleposlanik, saborski zastupnik, jedan od prvih 12 promatrača u Europskom parlamentu, ministar obrane, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova…
Kandidat za ministra Božinović rekao je pak kako mu je preuzimanje resora unutarnjih poslova velik izazov.
“Radi se o velikom izazovu. Preuzeti resor unutarnjih poslova izazov bi bio čak i u najnormalnijim vremenima. MUP mora odgovoriti svim zadaćama od zaštite ljudskih života i uspostave održavanja javnog reda i mira, sprječavanja kaznenih djela i niza zadaća u novim okolnostima koje suvremeni trendovi u svijetu generiraju i od sustava zahtijevaju novi kreativni napor”, rekao je.
Budućnost tog resora vidi u radu na podizanju ukupne učinkovitosti Ministarstva unutarnjih poslova ali i jačanju sposobnosti borbe protiv kibernetičkih napada, kriminala u gospodarstvu, terorizma… “Sve to treba staviti u novi kontekst prijetnji koje su transnacionalnog karaktera pa nam za učinkovito suprotstavljanje treba pojačana međunarodna suradnja”, naglasio je.
U kratkoj raspravi koja je uslijedila, ‘mostovka’ Ines Strenja Linić ga je upitala je li sudjelovao u Domovinskom ratu, koliko dugo i u kojim postrojbama. “Bio sam u neborbenom sektoru Ministarstva obrane, od početka Domovinskog rata do veljače 1994.”, kratko je uzvratio Božinović.
Pitanja koja su mu postavljena odnosila su se i na nastavak reforme Ministarstva, Schengen, kao i na to hoće li kao ministar zabraniti fašistička okupljanja.
Božinović je kazao kako je reforma MUP-a kao i upravne organizacije nužnost i to ne samo kod MUP-a nego i kod cijele državne uprave.
Ulazak u Schengen je, naglasio je, politički cilj i ove kao i prethodnih vlada, Hrvatska se, međutim, kazao je, mora suočavati s određenim promjenama koje su na razini EU motivirani načinima kako očuvati jedno od temeljnih sloboda, a to je sloboda kretanja te ne dopustiti da ta sloboda bude razlog terorističkih ugroza.
Zalaže se, kazao je, za profesionalizaciju unutar sektora. “Moramo raditi na jačanju profesionalizacije unutar sektora, depolitizaciji, kako bi ti vitalni sustavi za održavanje javnog reda i mira i sigurnosti građana bili što manje ovisni o bilo kojoj vrsti politizacije”, rekao je.
Na pitanje predsjednika Odbora Ranka Ostojića (SDP) namjerava li zabraniti skupove koji izazivaju mržnju i bazirani su na vrijednostima koje ne pripadaju Europi odgovorio je kako je zaštita ustavnog poretka i temeljnih vrijednosti zadaća svih.
“Za događaje, ako bude indikacije da bi se njima slala poruka kojim se vrijeđaju temelje ustavne vrednote, ljudska prava i prava nacionalnih manjina, se neće izdavati odobrenja”, rekao je Božinović.