Foto: fah

“Danas je završen proces konzultacija koje smo imali s partnerima. Dogovorili smo popunjavanje Vlade s novim ministrima. Oni će biti tijekom jutra predstavljeni pred odborima Sabora i nakon toga očekujem da bude glasovanje i da cijela Vlada bude kompletirana. Predrag Štromar postat će potpredsjednik Vlade i ministrar graditeljstva, Blaženka Divjak ministrica znanosti i obrazovanja, Božinović ministar unutarnjih poslova, Tomislav Ćorić ministar zaštite okoliša i energetike. Marko Pavić ministar rada i mirovinskog sustava. I ministar uprave Lovro Kuščević”, kazao je Andrej Plenković na konferenciji za novinstvo u četvrtak navečer.

Božinović je do danas bio svojevrsna desna ruka premijera Plenkovića, predstojnik njegova ureda i član Predsjedništva HDZ-a bez prava glasa.

Članstvo u HDZ-u

Na inicijativu Jadranke Kosor Plenković i Božinović učlanili su se 2011. u HDZ. Davor Božinović i Andrej Plenković stranci su tada pristupili zajedno s devet drugih osoba iz javnog i političkog života.

Tadašnji ministar Božinović kratko se obratio sudionicima te je rekao da je već jednom bio član HDZ-a 1990. godine ali nije pojašnjavao kako je i zašto istupio. U Vladu je ušao na nagovor Jadranke Kosor. Smatra se da su oni bliski prijatelji i suradnici te se njegov ulazak u HDZ tumači kao podrška i prijateljska gesta što je i on sam u svom govoru nekoliko puta istaknuo zahvalivši se premijerki, bliskoj suradnici, navodi Večernji list.

Božinović na prošlim parlamentarnim izborima nije ušao u Sabor. U razgovoru za Nacional rekao je da Karamarko i on jednostavno nisu politički “kliknuli”. Tada se vratio na mjesto veleposlanika u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a radi kao profesor na dvama fakultetima – na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću, gdje predaje kolegij Organizacija i funkcioniranje EU, a na poslijediplomskim studijima diplomacije na Sveučilištu u Zagrebu predaje kolegij Globalna sigurnost i transatlantski odnosi.

Božinović: HNS nam je prihvatljiv!

Na posljednjim izvanrednim parlamentarnim izborima nalazio se na petom mjestu izborne liste u Prvoj izbornoj jedinici, iza Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića, Darinka Kosora i Željka Reinera. Osvojio je skromnih 475 glasova.

Speak softly and carry a big stick!

Nekoliko tjedana prije krize vlasti, Božinović je o Plenkoviću govorio sljedeće: “Za promjene koje promovira potpuno je jasno da treba vremena, jer je čvrstorukaški način upravljanja dugo dominirao, ne samo HDZ-om nego na ovim hrvatskim prostorima uopće. Neki se u tome toliko ne snalaze pa demokratičnost tumače kao nedovoljnu odlučnost. Stoga se dobro prisjetiti jednog od najvećih američkih predsjednika svih vremena koji je svoju politiku opisao čuvenom krilaticom: Speak softly and carry a big stick! Tako ja vidim i Andreja Plenkovića”.

“Izborom Prgometa Plenković je poslao sliku o profilu predstavnika narodnjačke i demokršćanske opcije za gradonačelnika glavnog grada i poručio da HDZ u Zagrebu treba predstavljati kandidat koji nikad politiku nije doživljavao kao sredstvo ostvarenja osobnih beneficija”, govorio je u istom intervjuu za Globus.

Savjetnik u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu Hrvatske 1987.

Karijeru započinje 1987. kao savjetnik u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu Hrvatske dok tri godine kasnije sjeda na mjesto predsjednika Novačke komisije u Ministarstvu obrane RH.

Od 1994. do 2005. obnaša brojne diplomatske funkcije. Godine 1994. postaje viši savjetnik u Odjelu za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova RH.

Nakon toga bio je savjetnik u hrvatskim veleposlanstvima u Bugarskoj (1994.) i Bosni i Hercegovini (1996).

Zatim je obavljao dužnost zamjenika načelnika i načelnika za susjedne zemlje u MVP u rangu ministra-savjetnika (1997.), a 1999. postaje pomoćnik ministra vanjskih poslova u rangu veleposlanika.

Kada su krajem devedesetih počele političke borbe unutar HDZ-a i institucija za političko nasljeđe Franje Tuđmana, Mate Granić je, bez znanja ravnatelja HIS-a Miroslava Tuđmana, imenovao Davora Božinovića za pomoćnika ministra i šefa Sedme uprave. Božinović, međutim, nije odlazio na kolegije HIS-a, a vršitelj dužnosti šefa Sedme uprave postaje Saša Perković, sin Josipa Perkovića, koji se uskoro pojavljuje i na kolegijima Granićeva kabineta i ravnatelja HIS-a. Bilo je to vrijeme kad je nestao tzv. mostarski kontingent hrvatskih putovnica, navodno njih više od 900, od kojih su neke završile u rukama kriminalaca, recimo Srbina Milorada Ulemeka Legije i drugih, navodi tportal.hr.

Božinović 2000. godine radi kao koordinator za odnose sa SRJ u MVP RH u rangu veleposlanika, 2001. kao privremeni otpravnik poslova Veleposlanstva RH u Beogradu, a zatim 2002. kao veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji i Crnoj Gori.

Predstojnik Mesićeva Ureda predsjednika RH

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u veljači 2004. imenovao je Davora Božinovića novim predstojnikom Ureda predsjednika Republike Hrvatske. Tada je najavljeno da će koordinirati savjetničku ekipu i preuzeti velik dio Mesićevih protokolarnih obveza.

Godine 2005. postaje veleposlanik Republike Hrvatske u svojstvu šefa Misije RH pri NATO-u.

Za vrijeme Vlade Jadranke Kosor s mjesta državnoga tajnika za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) i posebnoga izaslanika predsjednice Vlade Republike Hrvatske za jugoistočnu Europu krajem 2010. predsjednica Vlade predložila je Božinovića za novoga ministra obrane.

Obnašao je dužnost zastupnika promatrača Hrvatskoga sabora u Europskom parlamentu od 16. ožujka 2012. do 1. srpnja 2013.

Lex Perković

Navodno se uz Stiera i nekolicinu zastupnika izborio za odluku da HDZ-ovci napuste sabornicu i ne podrže sporni Lex Perković kada je 28. lipnja 2013. u Saboru bez prisustva HDZ-ovih zastupnika, sa 78 glasova za i 6 protiv izglasovana izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.

Božinović je autor knjige Uzajamna tranzicija “NATO – EU – jugoistok Europe“ (2010.), a bio je i pregovarač u pristupnim pregovorima RH-EU za poglavlja 30. Vanjski odnosi i 31. Vanjska sigurnosna i obrambena politika.

Rođen je 27. prosinca 1961. u Puli, a podrijetlom je iz Boke kotorske. Završio Fakultet političkih znanosti u Zagrebu gdje je i doktorirao iz područja međunarodnih odnosa i nacionalne sigurnosti (VSS – doktor znanosti).

Oženjen je, otac dvoje djece. Govori engleski i bugarski jezik.

Izvor: narod.hr