Druga međunarodna konferencija udruge U ime obitelji pod nazivom “Obitelj i škola: ključ odgoja za vrijednosti” ove godine namijenjena je roditeljima, učiteljima, odgojiteljima i svima koji su na bilo koji način povezani s odgojem djece.
Konferencija se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Na samom početku bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Predrag Šustar istaknuo je dva vrlo važna dokumenta za hrvatski obrazovni sustav: Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) i Okvirni nacionalni kurikulum (ONK).
“Kad govorimo o vrijednostima, NOK ističe vrlo jasno sljedeće vrijednosti: znanje, solidarnost, identitet i odgovornost. ONK zadržava te vrijednosti i pridodaje sljedeće: integritet, poštivanje, zdravlje i poduzetnost”, rekao je dodavši kako su linije kontinuiteta jasnije od linija diskonitinuiteta.
“Rasprava o odgoju i obrazovanju je mnogo složenija nego što se to prikazuje u širem prostoru. Ja taj prostor nazivam prostorom koji nekad iskrivljuje neke stvari”, poručio je Šustar dodavši kako akademska zajednica mora biti konkretnija u tom prostoru: “Zato je ova konferencija i vaš aktivizam važan!”.
“Gledajući malo unatrag, da, mi još uvijek živimo vrijeme totalitarizma – Hrvatska još uvijek nije uradila ono što su druge europske zemlje uradile – da totalitarni um, špranca u donošenju odluka u našem umu – nije korigirana”, rekao je dodavši kako je važno za hrvatsko društvo da se konačno okrenemo budućnosti: “A ne možemo se okrenuti budućnosti, a to ne možemo ako se ne suočimo sa zarobljenim umom koji smo naslijedili iz prošlosti – infekcija je to koja muči hrvatsko društvo jer nije provodeno suočavanje s prošlošću”.
Ignasi Grau predstavnik je ODIEL-a u Ujedinjenim narodima, Vijeću Europe i Europskoj uniji, a predstavio je veliko istraživanje o indeksu slobode obrazovanja u 136 zemalja. Prema tom istraživanju, Hrvatska je na samom dnu.
Vera Blažević iz Osnovne škole Ružičnjak, stručnjakinja na području zdravlja i edukacije s preko 20 godina iskustva, istaknula je prednosti jednospolnog školskog sustava i odgoja naglašavajući bolji akademski uspjeh.
“Bolji su rezultati u ženskim školama, smanjuje se i izostajanje s nastave”, rekla je dodavši kako je 36, od 50, najboljih škola u Engleskoj – jednospolno. Još neke od prednosti su veća vjerojatnost za postizanje jednakih mogućnosti, te normalnost u odnosima sa suprotnim spolom.
“Obitelji su najvažnije za socijalizaciju, ali škola ne može podučiti što obitelj izostavi”, rekla je Blažević dodavši kako odvajanje dječaka i djevojčica zbog pedagoških razloga ne znači diskriminaciju po spolu nego priznavanje vrijednosti jednih i drugih.
“Mještovite škole nisu jedina opcija – stoga, u atmosferi tolerancije i dosljednosti dobrodošla je mogućnost izbora”, zaključila je Blažević.
Mateja de Laat iz Slovenije predstavila je pozitivne primjere školovanja djece kod kuće (home schooling), čija se mogućnost uskoro najavljuje i za hrvatske osnovnoškolce.
Naime, tema njezinog doktorskog rada je obrazovanje kod kuće – u širom kontekstu, no i iz osobnog iskustva je govorila o tome, jer najstarije dijete školuju kod kuće.
Slovensko zakonodavstvo omogućuje školovanje djece kod kuće, no obvezuje suradnju roditelja i škole.
De Laat je istaknula neke prednosti i izazove iz vlastitog iskustva.
“Što se tiče kvalitete znanja, gotovo sva istraživanja pokazuju da su takva djeca vrlo uspješna u akademskom smislu, zato jer obrazovanje kod kuće nudi priliku da se dijete podučava u skladu s njegovom prirodom”, naglasila je De Laat dodavši još neke od prednosti: fleksibilan raspored te dubok i jak razvoj odnosa roditelja i djeteta.
“Neki od izazova su vrijeme i napor – obrazovanje kod kuće zahtjeva da jedan roditelj ostaje doma”, rekla je dodavši kako je osnovna škola u Sloveniji sve teža, te je znanje koje se traži svakako jedan od izazova za roditelje.
