Počeo bojkot trgovina: Kakav će biti odaziv?

Zbog visokih cijena namirnica za danas su građani pozvani na bojkot trgovina. I dok sindikati, udruge potrošača, pa i neki političari, i vladajući i oporbeni, pozivaju građane da ništa ne kupuju, trgovci i poduzetnici negoduju, a mnogi su, samo za danas – najavili velika sniženja. U udruzi Glas poduzetnika kažu da država borbu s inflacijom prepušta građanima i gospodarstvenicima.

Inicijativa za bojkotom započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama. “24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja”, stoji između ostalog u tim porukama.

Bojkot su podržali i vladajući iz Domovinskog pokreta i oporbeni SDP.

Hrvatski građani sve su više suočeni s rastućim cijenama hrane i svakodnevnih proizvoda, dok inflacija nemilosrdno pritišće kućne budžete. Udruga Glas poduzetnika (UGP) i brojni građani ukazuju da problem nije samo u trgovinskim lancima, već u dubljim sustavnim uzrocima poput visokog PDV-a, korupcije i neučinkovitog državnog aparata, priopćili su iz Glasa poduzetnika.

24. siječnja poziva se na bojkot kupovine u trgovinama kako bi se ukazalo na problem visokih cijena. No, tko je zapravo odgovoran za visoke cijene?, pitaju se iz ove udruge.
PDV na hranu u Hrvatskoj – zašto plaćamo najvišu cijenu u regiji?

Hrvatska ima tri stope PDV-a, koje se primjenjuju na prehrambene proizvode i druge kategorije, ali struktura tih stopa često stvara nepotrebno visoke troškove za građane.

Trenutne stope PDV-a na hranu:

• 5% (snižena stopa): Primjenjuje se na osnovne prehrambene proizvode: kruh, mlijeko, jaja, svježe meso, svježu ribu, voće i povrće. Ova stopa olakšava dio pritiska na kućanstva, ali obuhvaća samo ograničeni broj proizvoda.
• 13% (međustopa): Obuhvaća određene prehrambene proizvode poput ulja, maslaca, margarina, dječje hrane i voda (bezalkoholnih). Međutim, velik dio osnovnih namirnica nije uključen u ovu stopu.
• 25% (standardna stopa): Primjenjuje se na većinu prehrambenih proizvoda, uključujući prerađene mesne i mliječne proizvode, suhomesnate proizvode, gotova jela, slatkiše i bezalkoholna pića. Primjer: Jogurti, sirevi, hrenovke, kobasice, tjestenina, med, smrznuta riba, meso i povrće te mnogi drugi proizvodi imaju PDV od 25%, što značajno povećava njihovu cijenu u trgovinama.

Hrvatska se suočava s ozbiljnim problemima koji uzrokuju rast cijena hrane i otežavaju život građanima. Visok PDV na prehrambene proizvode, među najvišima u EU, značajno povećava troškove. Dok osnovne namirnice nose stopu od 5%, većina hrane opterećena je PDV-om od 25%, što je daleko više nego u zemljama poput Njemačke ili Francuske.

Osim poreznog opterećenja, korupcija i iseljavanje mladih dodatno pogoršavaju situaciju. Manjak radne snage povećava troškove rada, dok neučinkovit i preglomazan državni aparat povećava porezna opterećenja kako bi pokrio svoje rastuće troškove.

Uz to, Hrvatska proizvodi tek 67% svojih potreba za hranom, što dovodi do ovisnosti o skupljem uvozu. Bez ključnih reformi, ovakvi sustavni problemi nastavit će gušiti građane i gospodarstvo.

Prijedlog UGP-a

• Smanjenje PDV-a: Jedinstvena stopa od 5% na sve prehrambene proizvode kako bi se snizile cijene osnovnih namirnica.
• Reforma javnog sektora: Digitalizacija i optimizacija kako bi se smanjio broj zaposlenih i troškovi.
• Poticaj poljoprivredi: Fokus na proizvodnju i kupnju od lokalnih proizvođača i malih trgovaca
• Uklanjanje parafiskalnih nameta: Smanjenje troškova za poduzetnike koji se na kraju prelijevaju na potrošače.
• Transparentnost cijena: Jasno prikazivanje udjela poreza u krajnjoj cijeni proizvoda.

Tko snosi odgovornost za ovakvo stanje?

Trgovinski lanci često su na meti kritika zbog visokih cijena, ali oni samo prenose troškove koji nastaju u lancu opskrbe – troškove koji su izravni rezultat neefikasne politike i sustavnih problema. Rapidno povećanje prihoda u trgovinama ne odražava nužno veći profit, budući da su rashodi proporcionalno rasli, zbog čega neto marža uglavnom ostaje nepromijenjena.

>Bakić napravio analizu cijena hrane i pića u posljednje 4 godine: Jeste li iznenađeni?

Odgovornost leži u onima koji oblikuju gospodarsku politiku. Pitamo se je li ovo još jedan potez političara da se pažnja javnosti makne od nedavnih afera i smjene čak 2 ministra u 2 mjeseca.

Umjesto površnih rješenja i prebacivanja krivnje, Hrvatska treba cjelovitu reformu koja će omogućiti stvaranje zdravog i održivog gospodarstva, poručuju iz Glasa poduzetnika.

Smanjenje poreznih opterećenja, poticanje domaće proizvodnje i suzbijanje korupcije ne moraju biti apstraktne ideje – to su preduvjeti za pravednije društvo u kojem građani neće biti žrtve sustava koji ih ignorira.

Klemen: Prvi put u povijest potrošači su se organizirali

– Prvi put u povijesti RH potrošači su se organizirali i žele poslati snažnu poruku o poskupljenjima i inflaciji. Žele da se čuje njihov glas. Pokazali smo da se možemo ujediniti oko jednog problema, izjavio je za HRT savjetnik potrošačke udruge “Halo inspektor” Josip Kelemen.

Istaknuo je da je prilikom dolaska vidio uglavnom prazne trgovine, no pripisao je to ranom jutru. Dodao je da potrošači ne žele samo simbolične geste, poput kuhanja domaćih proizvoda, nego konkretne akcije za smanjenje cijena, javlja HRT.

– Bahatost i želja za zaradom na grbi potrošača dovode do nestašica. To je bezobrazno i podmuklo. Agencije, ministarstva i tijela javne vlasti moraju analizirati uzroke nenormalnih poskupljenja, poručio je te naglasio važnost mobilizacije građana: Hrvati nemaju naviku bojkotirati i štrajkati. Nakon ovoga ćemo analizirati odaziv i vidjeti jesmo li uspjeli potaknuti promjenu.

Odaziv na poziv na bojkot pokazat će podaci o fiskaliziranim računima

 

Podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima u petak pokazat će kako je prošla ova inicijativa građana.

Inače, u Hrvatskoj su potrošačke cijene mjerene HICP-om u prosincu lani porasle za 4,5 posto prema istom mjesecu 2023. godine, što je njihov najsnažniji rast od svibnja. Hrvatska je tako među tri EU zemlje s najvećom inflacijom, iza Rumunjske (5,5 posto) i Mađarske (4,8 posto). Godišnja stopa inflacije EU iznosila je u prosincu lani 2,7 posto, a u eurozoni 2,4 posto, zadnji su podaci Eurostata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa