Uoči najavljenog bojkota trgovina ovog petka koji je izazvao veliku pozornost građana, medija i političara, donosimo vam što o visokim cijenama i uzrocima inflacije misle ekonomski analitičari Velimir Šonje i Ivica Brkljača, Dražen Oreščanin iz udruge Glas Poduzetnika i Slobodan Školnik, stručnjak za trgovinu.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje u svojoj analizi objavljenoj na stranici Ekonomski lab pod naslovom ”Povratak inflacije u Hrvatskoj: uzroci i posljedice”, među ostalim piše:
Inflacija se primirila u svijetu. U SAD-u, gdje je inflacijski ciklus započeo još 2021./2022., inflacija potrošačkih cijena dulje se vrijeme kreće između 2,5 % i 3,0 % na godinu. U europodručju između 2,0 % i 2,5 %. Trendovi su stabilni od sredine prošle godine.
Trend smirivanja tempa cijena u Hrvatskoj bio je prisutan do prošle jeseni, ali od tada su se hrvatske linije na donjoj slici odvojile prema gore. Za razliku od zvonolikog trenda koji je obilježio razdoblje od polovine 2021. do polovine 2024., i koji je u Hrvatskoj bio oblikom sličan kao u europodručju, sada smo zagazili u fazu divergentnog lokalnog trenda cijena koji upućuje na djelovanje specifično domaćih faktora inflacije….
Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u EU
Po novome, Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u EU. Razlika se više ne može objasniti troškovnim udarima koji su obilježili raniji inflacijski brijeg poput pucanja lanaca nabave, troškova energenata koji su se prelili na rast svjetske cijene hrane, i sl. Pokazat ćemo da se najnovija promjena trenda cijena u Hrvatskoj može objasniti snažnim rastom lokalne osobne potrošnje i ukupne domaće potražnje koja pored osobne potrošnje uključuje državnu potrošnju i investicije.
>Bakić napravio analizu cijena hrane i pića u posljednje 4 godine: Jeste li iznenađeni?
Bujanje domaće potražnje
Domaća potražnja dosegla je razinu (a i dalje raste) na kojoj nedostatak radnika i novih poduzetničkih investicija ograničavaju rast ponude, pa brži rast cijena predstavlja reakciju na narušeni odnos limitirane ukupne ponude i pregrijane ukupne potražnje.
Nakon što je oko 300.000 uglavnom mlađih ljudi iselilo iz zemlje nakon ulaska u EU, a prije pandemije, podudaranje većeg korištenja redovnih sredstava iz EU fondova, pandemijskih europskih fondova (Nacionalni program oporavka i otpornosti) i sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa omogućilo je Vladi da fiskalnom ekspanzijom brzo oporavi domaću osobnu potrošnju i investicijsku aktivnost.
Vrlo rano u procesu oporavka od pandemijske recesije stopa nezaposlenosti počela je bilježiti povijesne minimume i pojavio se nedostatak radnika.
To je dodatno potisnulo plaće prema gore u svim sektorima i povratno djelovalo na rast osobne potrošnje. Unazad dvije godine tom se efektu priključilo i povećano korištenje potrošačkih (nenamjenskih gotovinskih) kredita jer se proširio optimizam potrošača.
Šonje: Proizvodnja u Hrvatskoj ne reagira 1:1 na povećanu potražnju
Međutim, ponuda (proizvodnja) u Hrvatskoj ne reagira 1:1 na povećanu potražnju. Osim nabrojanih ograničenja tržišta rada na djelu su i druga strukturna ograničenja koja poznajemo godinama: administrativna sporost i opterećenja, relativno slabo obrazovanje (što vrijedi, u prosjeku, i za poduzetnike i menadžere), nerazvijeno tržište kapitala koje ograničava rast poduzeća, relativno visoka porezna i neporezna opterećenja za dani stupanj razvoja, itd.
Zbog sve snažnijih ograničenja na strani ponude, tržište se u zadnje vrijeme, a takav će odnos obilježiti i cijelu ovu godinu, može uravnotežiti samo na dva načina: ili kroz povećani uvoz roba i usluga uz dane cijene, ili kroz rast cijena.
Dakle, povećana ponuda iz uvoza umanjuje domaću inflaciju kada domaća potražnja raste, a nema odgovora domaće ponude.
>Bojkot trgovina: Školnik istaknuo bezobrazno visoke poreze
Hrvatsko gospodarstvo trenutačno posluje na samoj granici svojih kratkoročnih proizvodnih mogućnosti
Posljedice ovog inflacijskog vala možemo podijeliti na uže i šire. U užem smislu, razdoblje umjereno povećane inflacije u odnosu na prosjek europodručja će se nastaviti. Hrvatsko gospodarstvo trenutačno posluje na samoj granici svojih kratkoročnih proizvodnih mogućnosti, što znači da bez velikih novih investicija poduzeća i uvoza radne snage ne može značajno povećati proizvodnju.
U takvim uvjetima rast potražnje postupno izaziva reakciju cijena, osobito kod roba i usluga za koje nema uvoznih supstituta spremnih na brzi ulazak na tržište. To znači da su optimistične najave o rastu realnog BDP-a bržem od 3 % u ovoj godini vjerojatno bile pretjerane; ne uzimaju u obzir ograničenja rasta ponude, odnosno snagu kojom će odgovor na rast ukupne potražnje ići kroz veće cijene i/ili uvoz, a ne, kao što se službeno očekuje, kroz veću proizvodnju.
Vlada ne može priznati da je fiskalna politika strukturno krivo postavljena
U širem smislu, Vlada ne može priznati da je fiskalna politika strukturno krivo postavljena (ona bi u ovoj zreloj fazi ciklusa trebala biti neutralna ili restriktivna, a ne ekspanzivna). S druge strane, Vlada se ne može ponašati kao pasivni promatrač inflacije. Ekonomska politika tako postaje nalik psu koji lovi vlastiti rep: fiskalnom ekspanzijom direktno i indirektno gura cijene prema gore, a onda te iste cijene pokušava loviti administrativnim mjerama kao što je direktna kontrola cijena. Treba li objašnjavati da je ta mreža za leptire puna rupa?
Administrativna ograničenja cijena
Čitamo u medijima kako se razmatraju administrativna ograničenja cijena na proširenoj listi proizvoda koja će između ostaloga navodno uključiti i smrznute osliće bez glava.
Na listi s ograničenjima naći će se i kruh, ali zasad još ne znamo koje vrste; „kruh“ se danas pojavljuje u stotinama diferenciranih oblika. Bit će kao u vrijeme Domovinskog rata, kada je ograničavana samo cijena „crnog kruha“, ne i bijelog.
>Ljudi pozivaju na bojkot trgovina 24. siječnja: ‘Talijanima i Britancima je uspjelo’
Održavaju se sastanci, konzultacije, birokrati se susreću s menadžerima, rade se detaljne analize, uzimaju se u obzir detalji definicija proizvoda kako bi se spriječilo zaobilaženje regulacije; nastaje cijela jedna interesna superstruktura u kojoj politički odnosi moći zamjenjuju tržišne. Pri tome, akteri fiskalne politike uvijek drže malj u ruci; dovoljno je reći da imamo „inflaciju pohlepe“, zaprijetiti oštrijim mjerama, mediji to prenesu, i poduzetnička strana ne može biti previše kontra Vladina nastupa u svojstvu zaštitnika ugroženih potrošača.
Trgovci šutke pristaju na ulogu loših momaka
U toj igri trgovci šutke pristaju na ulogu loših momaka jer interes im je osigurati kontinuitet poslovanja, a još uvijek rade s plusom. O političko-ekonomskim posljedicama djelovanja takvih političkih foruma prosudite sami.
Povijest poučava da se jednom uspostavljene političke prakse koje zamjenjuju tržišne mehanizme teško ili nikada ne napuštaju – vrlo brzo postaju dijelom institucionalnog nasljeđa.
Ukorjenjuju se u mentalnom sklopu političkih elita i, naravno, u interesima birokracije koja vječno teži širiti prostor svoje nadležnosti. Pri tome većina građana koji nemaju vremena za bavljenje ekonomskom analizom teško razlučuju uzroke inflacije, ali barem vide da vlada nešto radi, osobito kada pokušava obuzdati „poduzetničku pohlepu“.
Zaključno, rješenje aktualne makroekonomske neravnoteže i inflacije leži u promjeni strukturnog karaktera fiskalne politike koja je već trebala iz ekspanzivne prijeći u neutralnu ili restriktivnu fazu kako bi počela hladiti pregrijanu ukupnu potražnju. Međutim, ništa ne upućuje da bi se to moglo dogoditi u dogledno vrijeme
Oreščanin: ne podržavam ovaj suludi bojkot, evo i zašto
Dražen Oreščanin iz udruge Glas poduzetnika kaže kako mu ne ‘pada na pamet podržavati ovaj suludi bojkot’, a naveo je i razloge.
1. Uzrok inflaciji i divljanju cijena je prvenstveno politika Vlade RH i to ne samo u zadnjih godinu ili dvije nego desetljećima. Dakle – jedna od najviših stopa PDV-a u EU, bujanje javnog aparata, ogromna javna potrošnja i povećanje plaća u javnom sektoru uz smanjivanje broja stanovnika i starenje populacije su generatori inflacije. Dodajmo tome rasprodane banke i telekome i pretežno strane maloprodajne lance, uništenu poljoprivredu i nedostatnost u proizvodnji bilo kakve hrane i imamo rezultat kakav imamo. Na sve ovo UGP godinama upozorava u javnosti.
>U Hrvatskoj najveći rast cijena nekretnina u EU; evo gdje su cijene pale
”Bijedan i sramotan potez raznih uhljeba da ljudima bace prašinu u oči”
2. Ovo je bijedan i sramotan potez raznih uhljeba da ljudima bace prašinu u oči i da se pažnja javnosti makne od lopova i revolveraša u Vladi RH – u zadnjih mjesec dana još dva ministra su izletjela!
3. Trgovci ne ostvaruju ekstraprofite. Prosječna dobit 10 vodećih trgovačkih lanaca je bila 4 % u 2023. godini (može se provjeriti na više poveznica). Istovremeno, PDV je 25% (osim za mali broj proizvoda koji imaju sniženu stopu). Dakle svatko od nas kao potrošač za bilo što što kupi 6 puta više da u državni proračun nego za profit trgovcima.
U petak ću prosvjedovati protiv korumpirane, pohlepne i licemjerne države i Vlade RH. Kupovat ću hrvatske proizvode u hrvatskim mesnicama i malim trgovinama i od hrvatskih kumica na placu. Nije puno toga ostalo nakon što nas naša vlastita država i vlada desetljećima pljačkaju i kradu.
Ivica Brkljača o državnom limitiranju cijena
Ekonomski analitičar Ivica Brkljača na svom blogu kritizira državni intervencionizam u cijene.
·Inflacija u prosincu iznosila je 3,4 %, uz nešto brži rast cijena hrane i pića (5,1 %), pokazali su konačni podaci DZS. Inflacija je ponovno u uzlaznom trendu pa Vlada RH spremno uskače na pozive „Država d’uradi nešto!“ te priprema proširenje trenutačne liste ograničenih cijena proizvoda s 30 na 50 proizvoda. U najmanju ruku smiješno, iako je tragična ekonomska nepismenost u Hrvata.
Inače, indeks potrošačkih cijena se računa na temelju reprezentativne cijene oko 910 proizvoda, ali eto, ograničene cijene novih 20-ak proizvoda spasit će stvar! Ako pak ograničenje cijena proizvoda funkcionira i donosi korist stanovništvu, zašto se Vlada zaustavlja samo na 50 proizvoda? Zašto ne propiše cijene 200 proizvoda? Zar je problem osnovati nekakav „komitet“ stručnjaka (kandidata na državnim ekonomskim fakultetima ima koliko hoćeš) koji će precizno izračunati kolike bi cijene tih proizvoda trebale biti? Što može poći po krivu?”, pita se Brkljača.
Školnik: Ne govori se o bezobrazno visokim porezima
Slobodan Školnik, stručnjak za trgovinu, smatra da bojkot neće uspjeti jer ljudi trebaju i žele kupovati. A potrošnja, bez obzira na inflaciju, stalno raste.
Rekao je da se stalno govori o bezobraznim cijenama, a ne govori se o bezobrazno visokim porezima.
”Zašto se ne kaže bezobrazno visoki porezi, bezobrazno visoka državna potrošnja? Kreator inflacije je država i ona je mora rješavati, a ne mogu je rješavati građani ili pojedini gospodarski subjekti”, rekao je u emisiji Otvoreno HTV-a.
Istaknuo je da država previše troši te da su se neselektivno povećale plaće u javnom sektoru.
– U javnom sektoru naravno trebalo je povećati plaće, a prije toga je trebalo raščistiti javni sektor pa bi ukupna masa plaća ostala ista, a ljudi bi bili jako zadovoljni jer bi dobili veće plaće, rekao je Školnik.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.