Podolnjak: Ostavkom Petrova Sabor je dekonstituiran, ovo je iznimna situacija

Foto: Fah

Sjednica Hrvatskog sabora, najavljena za petak u 11 sati nije počela jer još nije završila sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odbor, koji treba odlučiti je li potpredsjednik Sabora Željko Reiner (HDZ) smio sjesti u stolac predsjednika Sabora nakon što je ostavku podnio Božo Petrov (Most), nakon jedan sat rada zatvorio je javnosti svoja vrata, a njegovi su se članovi povukli kako bi se dogovorili tko će naslijediti Petrova.

Na dnevnom redu sjednice saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav zahtjev je za mišljenjem o povredi poslovnika Hrvatskog sabora, koji je podnio SDP-ov saborski zastupnik Peđa Grbin. Svi su članovi Odbora prisutni. Robert Podolnjak (Most), predsjednik Odbora ustvrdio je kako je usvojen dnevni red, javlja dnevnik.hr.

“Predsjednik parlamenta u svim poslovnicima koje sam konzultirao bira se apsolutnom većinom svih zastupnika. Kod nas je dovoljna i relativna većina, odnosno većina prisutnih ako postoji kvorum. Važno je i pitanje postojanja parlamentarne većine koja je upitna”, smatra Podolnjak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ostavkom Petrova došlo je do dekonstitucije Hrvatskog sabora. Riječ je o iznimnoj situaciji koja ne može biti trajna. U drugim parlamentima u slučaju ostavke predsjednika riječ je o vrlo kratkom roku do kojeg se mora izabrati novi”, kazao je Podolnjak.

“U slučaju odsutnosti predsjednika Sabora, njega zamjenjuje jedan od potpredsjednika iz većine. Kao što znamo predsjednik Sabora je jučer podnio ostavku. Činjenica je da poslovnik ne uređuje izrijekom pitanje zamjene predsjednika Sabora u slučaju njegove ostavke”, naglasio je Podolnjak.

Nakon Podolnjaka, riječ je uzeo potrpredsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kad je Reiner pokušao preuzeti predsjedanje Saborom istaknuo sam povredu poslovnika. Naša današnja rasprava trebala bi biti usmjerena na to kako ćemo riješiti da se ovakva dvojba riješi u budućnosti. Slažem se s Podolnjakom da postoji dvojba, ali ne slažem se da je ostavkom Petrova Sabor dekonstitutiran. Sabor s radom prestaje kada mu istekne mandat ili kada ga se raspusti”, kazao je Grbin.

“Poslovnik ne uređuje jasno zamjenjivanje predsjednika Sabora u slučaju njegove ostavke, mi mislimo da u tom slučaju, predsjednika Sabora zamjenjuje jedan od potpredsjednika kojeg će oni izabrati među sobom. Potpredsjednici bi većinom trebali izbarati onoga tko će zamjenjivati predsjednika Sabora. To je nužno kako bi se osigurao kontinuitet Sabora. Obzirom da takav zamjenik nema legitimitet, mislimo da mu treba ograničiti radnje koje mora obavljati. Predlažemo da takav predsjednik ima ograničene ovlasti te ne smije otvarati raspravu o točkama dnevnog reda, osim u posebnim slučajevima”, istaknuo je Grbin.

Grbin je kazao kako takav predsjednik zapravo samo obnaša dužnost predsjednika Sabora dok se ne imenuje novi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dražen Bošnjaković (HDZ) kazao je kako bez obzira na sve elobaracije, članak 34 poslovnika daje normativni okvir prema kojem Saborom treba predsjedati potpredsjednik biran iz saborske većine.

“Potpredsjednik je nedvojbeno izabran u trenutku dok je bio saborske većine”, kazao je Bošnjaković i dodao da ne bi trebali izlaziti iz okvira poslovnika.

“Ne bi smjeli fomirati novi institut tzv. vršitelja dužnosti predsjednika Sabora. To ne bi bilo dobro”, kazao je Bošnjaković.

Grbin je nadodao kako bi takvu odluku morao potvrditi Sabor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Robert Podolnjak (Most) smatra da bi najbolje rješenje bilo odredba poslovnika koja bi regulirala ovakve situacije. Pitao je prisutne što bi se dogodilo da su potpredsjednici iz tri različite stranke.

Orsat Miljenić (SDP) ocjenjuje kako smo se našli u situaciji u kojoj nismo bili, a poslovnik ne nudi direktno rješenje.

“Ovo nije stabilan odnos, on se promijenio. Mi nudimo pronalazak rješenje koji zahtjeva da onaj koji ima većinu to pokaže čim prije, a za to vrijeme Sabor ne donosi odluke, osim onih koje se odnose na utvrđivanje većine i to u ograničenom vremenu. Ovo rješenje nam daje mogućnost da ili dođe do većine ili da se rasputi”, kazao je Miljenić.

Podolnjak je dodao kako drugi parlamenti u slučaju parlamentarne krize predsjednika biraju apsolutnom većinom čime se automatski utvrđuje i tko čini većinu.

Miljenić mu je replicirao kako se o tome može naknadno razgovarati, ali da moraju riješiti trenutni problem.

Milorad Pupovac (SDSS) rekao je kako je bez obzira na tenzije članak 34 poslovnika jasan.

“Predsjednika je jučer zamijenio potpredsjednik. Njegova ostavka nije potvrđena, a Reinerovo preuzimanje nije sporna. To je jedna od situacija u kojoj je spriječen ili ne može obavljati svoju funkciju. Poslovnik kaže to što kaže i mi mu ne možemo proturiječiti”, kazao je Pupovac i podsjetio kako odluke Odbora nisu obvezujuće.

“Mislim da trebao raspravljati o prijedlogu kojeg je iznio Grbin. On ima svoju dimenziju koja se tiče političkih okolnosti. Ja bih predložio da nakon što Pusić kaže svoju, našu sjednicu nastavimo bez kamera kako bismo pokušali raspraviti sva ona pitanja koja nosi ovaj prijedlog i koje su eventualno sporne”, kazao je Pupovac.

Vesna Pusić smatra kako smo se našli u neobičnoj i dosada neviđenoj situaciji.

“Svrha ove rasprave je pronaći rješenje koje bi bilo svima prihvatljivo. Sabor nije dekonstituiran, samo mora odrediti tko ga mora voditi. Petrov je kod sebe imao 79 potpisa koji su mu osporavali legitimitet, samo ih nije stavio na dnevni red. Čini mi se da Grbinov prijedlog ide u dobrom i praktičnom pravcu”, kazala je Pusić.

Branko Bačić (HDZ) podržava inicijativu Pupovca da se nakon kratke stanke raspravi o prijedlogu.

“Neprikladno mi je da predsjednik Odbora govori da je Sabor dekonstituiran i da je u Saboru bezvlađe”, kazao je Bačić.

Dodao je da je Petrov bio primoran dati ostavku i da je to trebao napraviti onoga dana kada je 79 zastupnika zatražilo njegovo razrješenje.

“Mi uporno nasjedamo na tezu da Sabor nema većinu. Jučer to nije bila obveza vladajućih, već oporbe. Zna se kada se utvrđuje većina. Onda kada se bira Vlada, kada se odlučuje o ministrima, kada se donosi proračun, kada se odlučuje o opozivu premijera i Vlade u cjelini”, kazao je Bačić.

Kazao je kako će se ima li većine utvrditi kada premijer predloži nove ministre.

“Ja se slažem da to ne može trajati dugo i to nitko iz kluba zastupnika ne želi”, kazao je Bačić i dodao da premijer to treba učiniti na prvoj sljedećoj sjednici.

Nadovezala se Vesna Pusić. “Glasanje o povjerenju jednom ministru nije glasanje o povjerenju Vladi. Ako su u parlamentu svi i ako prijedlog opoozicije ima jedan glas manje o nadpolovične većine, to je zabrinjavajuće. Nije trenutak za trijumfalizam nego za smirivanje situacije”, kazala je i dodala da je situacija ozbiljna te se većina čim prije mora pokazati.

“Taman da je jučer izglasano nepovjerenje ministru, Sabor ne bi izgubio većinu jer bi premijer imao pravo predložiti novog ministra”, ustvrdio je Bačić.

Arsen Bauk (SDP) smatra kako plenarna sjednica najavljena za 11 sati ne bi trebala početi dok ne završi sjednica Odbora.

Grbin ističe kako HDZ već danas može predložiti predsjednika Sabora i izabrati ga.

“Vi možete predložiti i novog ministra. O ministrima raspravljaju radna tijela koja sva imaju svoje predsjednike”, kazao je Grbin.

Milorad Pupovac (SDSS) poručio je kako se rad mora nastaviti bez kamera jer postoji dio članova koji vjeruju da mogu postići kompromisno rješenje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.