Agrokoru je među više od 12 tisuća prijava tražbina pristiglo i oko 1100 njih iz državnog aparata u najširem smislu.
Općine, gradovi, država, državne tvrtke, komunalne tvrtke s lokalne razine prijavili su više od 700 milijuna kuna tražbina. Kada bi se u to uključile i tražbine Croatia Banke, HPB-a i HBOR-a, na popisu bi bilo više od milijardu kuna, navodi Večernji list.
Općina Darda u problemima
Porezna uprava i Carina, odnosno središnja država prijavila je oko 217 milijuna kuna za poreze, doprinose, pa čak i za carinske namete i trošarine. U Agrokoru su već kazali da imaju oko 197 milijuna kuna tražbina iz državnog sektora, međutim to može biti djelomično točno jedino ako su računali isključivo na potraživanja Porezne uprave. U najužem se sustavu ističe i potraživanje Fonda za energetsku učinkovitost koji je prijavio čak 72,6 milijuna kuna tražbina, a Agrokor mu ih je priznao u cijelosti. Riječ je o fondu koji je dio opće države i njegovi se rezultati uračunavaju u deficit konsolidirane države.
Ipak, puno je zanimljivije da je čak 107 lokalnih jedinica prijavilo tražbine prema Agrokoru. Među njima je svaki drugi grad u Hrvatskoj, odnosno 62 grada i oko 45 općina.
Najveći dio Agrokorovih tvrtki ima sjedište u Zagrebu, u njemu je i središte, pa je nekako i logično da su potraživanja Zagreba najveća. Tako je Agrokor Zagrebu dužan 30,8 milijuna kuna, ali je posredno dužan upravi i kroz komunalni holding. Dužan je, naime, više od 90 milijuna kuna samom Zagrebačkom holdingu, a potom još 4,5 milijuna kuna Vodoopskrbi i odvodnji te devet milijuna kuna Gradskoj plinari. Tu je i manji dug Čistoći te GSKG-u, ali razvidno je da Zagrebu i njegovim tvrtkama duguje više od 130 milijuna kuna. Gradovi Dubrovnik i Zadar također su jako izloženi krizi u Agrokoru jer od koncerna potražuju oko 7,2 milijuna kuna, odnosno oko 1,6 milijuna kuna.
Ostali gradovi u svojim proračunima imaju manje stavke potraživanja od koncerna koje su niže od milijun kuna, ali zato je nekoliko općina u Hrvatskoj koje imaju višemilijunska potraživanja prema Agrokoru. Općina Darda, u kojoj je i sjedište Belja, prijavila je tražbine od 9,3 milijuna kuna. Kako je cjelogodišnji proračun Darde iznosio 47 milijuna kuna, ovaj je iznos čak 20 posto prihoda općine koja bez uspješnog Belja nema uspješnu budućnost. Općina Trpinja ima druga najveća potraživanja prema Agrokoru među općinama pa tako potražuje 2,7 milijuna kuna. Na njezinu se području nalazi farma svinja u koju je Agrokor krajem 2011. uložio više od 55 milijuna kuna.
HEP koji je kroz nekoliko tvrtki iz svog sustava prijavio oko 65,3 milijuna kuna potraživanja. I Hrvatske vode imaju oko 15 milijuna kuna potraživanja, a koncern je dužan i Jadroliniji, i to 700.000 kuna. Na popisu tražbina su i Hrvatske šume i HRT, ali s iznosima nižima od pola milijuna kuna.