U Hrvatskom saboru, a pod pokroviteljstvom Vlade, u petak će gostovati Zoran Baćanović, SDDS-ov načelnik općine Borovo o kojem smo pisali lani. Naime, Baćanović je bio protiv murala u čast poginulim hrvatskim policajcima, a onda se našao pod istragom zbog objave o Oluji. Skup na kojem je Baćanović jedan od govornika, organizira Ured potpredsjednice Vlade RH Anje Šimprage iz redova SDSS-a. Skup je dio međunarodne konferencije na čelu čijeg je organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Petričušić o kojoj smo pisali ranije u kontekst neistina iznesenih o udruzi U ime obitelji u znanstvenom radu u kojem je bila koautorica.
Naime, riječ je o jednom događanju u sklopu dvodnevne međunarodne konferencije povodom obilježavanja 20. godišnjice od donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Konferenciju je u četvrtak otvorio predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Skup “Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina 20 godina poslije: politička zastupljenost nacionalnih manjina kao preduvjet za jačanje manjinskih prava”, održat će se u Hrvatskom saboru u petak, 2. prosinca, a organizira ga Ured potpredsjednice Vlade RH Anje Šimprage.
Sudionicima će se obratiti Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskoga sabora te Anja Šimpraga, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske iz redova SDSS-a koji čini vladajuću većinu.
Izlaganja će osim Baćanovića održati: Furio Radin, potpredsjednik Hrvatskog sabora i saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine, Milorad Pupovac, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora i saborski zastupnik srpske nacionalne manjine, Vladimir Bilek, predsjednik kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru i saborski zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine, Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske i Tanja Novotni Golubić, zamjenica Bjelovarsko-bilogorskog župana iz reda pripadnika češke nacionalne manjine.
Što je Baćinović govorio o muralu za ubijene policajce i Oluji
O načelniku općine Borovo Baćanoviću pisali smo u svibnju prošle godine kada su navijačke udruge na zgradi Veleprometa nacrtale veliki mural u čast 12 ubijenih hrvatskih policajaca u Borovu 1991.
”Velepromet je dao suglasnost za crtanje murala, ne razumijem takav postupak. Mi nemamo ništa protiv spomen-obilježja koje je poginulim policajcima postavljeno u centru Borova. Mi tamo nikad nismo prisutni niti ćemo ikad biti, naravno. Ali, oni koji žele doći slobodno mogu tamo polagati vijence, raditi što god žele, to je njihova stvar. Ovo je, međutim, dolijevanje ulja na vatru, prst u oko našim mještanima. Vidjet ćemo kako naš dio prostora ograditi od toga. Napisat ću priopćenje direktoru Veleprometa, koji posluje niz godina u Borovu. Svi naši mještani, pa i Općina, kupovali su u toj trgovini. Kako sada Velepromet može očekivati da mi sutra imamo neku poslovnu suradnju. To, naravno, ne može očekivati”, rekao je tada načelnik.
>SDSS-ov načelnik Borova koji je bio protiv murala u čast poginulim hrvatskim policajcima – pod istragom zbog objave o Oluji
U kolovozu je pak na Facebooku objavio fotomontažu na kojoj se u pozadini vidi kolona srpskih izbjeglica iz Oluje, dok su u prvome planu prosvjednici koji u rukama drže transparent na kojemu ćiriličnim pismom piše ‘Oluja – zločin koji još traje’.
Optužni prijedlog
Vukovarsko-srijemska policija zainteresirala se za slučaj te je protiv načelnika Borova podnijela optužni prijedlog zbog remećenja javnoga reda i mira, odnosno povrede Zakona o suzbijanju diskriminacije.
‘Temeljem javno dostupnih objava, policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske proveli su kriminalističko istraživanje nad 43-godišnjim muškarcem zbog osnova sumnje da je na društvenim mrežama objavio neprimjeren sadržaj povodom obilježavanja vojno redarstvene operacije Oluja.
Objavom takvog sadržaja sumnja se da je osumnjičeni 43- godišnjak ispunio elemente protupravnih ponašanja opisanih u članku 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije i članku 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, zbog čega je Policijska uprava vukovarsko-srijemska nadležnom sudu, protiv njega podnijela optužni prijedlog.
>SDSS-ov načelnik Borova protiv murala u čast ubijenih hrvatskih policajaca: ‘To je prst u oko’
Također, o svemu utvrđenom, Policijska uprava vukovarsko-srijemska podnijet će posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu’, priopćeno je iz vukovarsko-srijemske policijske uprave.
Međunarodna konferencija
Skup na kojem će govoriti Baćanović dio je programa međunarodne znanstvene konferencije ”Prvih dvadeset godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina” koju organiziraju četiri Pravna fakulteta u Republici Hrvatskoj te Ured potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske, Savjet za nacionalne manjine i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina 1. i 2. prosinca 2022. u hotelu Westin u Zagrebu.
Na čelu organizacijskog odbora te međunarodne konferencije je izv. prof. dr. sc. Antonija Petričušić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, a članovi organizacijskog odbora su izv. prof. dr. sc. Ana Horvat Vuković, Pravni fakultet u Zagrebu, prof. dr. sc. Mario Vinković, Pravni fakultet u Osijeku, prof. sc. Petar Bačić, Pravni fakultet u Splitu, doc. dr. sc. Mario Krešić, Pravni fakultet u Zagrebu i doc. dr. sc. Matija Miloš, Pravni fakultet u Rijeci.
Novosti pak pišu kako će se u ”nizu panela i rasprava raspravit će teme poput izjašnjavanja o pripadnosti nacionalnoj manjini, upotrebi imena i prezimena na manjinskom jeziku i pismu, dobivanju “manjinske” osobne iskaznice, služenjem svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi, odgojem i obrazovanjem na jeziku i pismu kojim se služe…”.
Otkrivaju i kako na konferenciji sudjeluju i Sanja Barić, Đorđe Gardašević, Siniša Tatalović, Dejan Jović, Nebojša Blanuša, Milorad Pupovac, Dinka Čorkalo Biruški, Dean Ajduković, Dragan Bagić i Mate Arlović.
Koautorica znanstvenog rada temeljenog na lažnim vijestima o udruzi U ime obitelji
O predsjednici organizacijskog odbora ove konferencije je Antonija Petričušić o kojoj smo intenzivno pisali 2018. godine kada je bila koautorica znanstvenog rada u časopisu Dejana Jovića o radu konzervativno-političkih pokreta poput udruge U ime obitelji u kojem su iznesene lažne informacije o djelovanju udruge.
U znanstvenom radu čiji su autori Antonija Petričušić, Mateja Čehulić i Dario Čepo iznesen je niz neistinitih, proizvoljnih i nepotkrijepljenih tvrdnji o U ime obitelji, među kojima se ističe referenca na lažnu vijest (fake news) koju je dva tjedna prije referenduma o braku plasirao portal Index.hr pod naslovom “U ime obitelji ne preza ni od čega: Nakon židovskog loga ukrali fotografiju iranske umjetnice”, te definiranje udruge U ime obitelji kao dio religijsko političkog pokreta iako djelovanje udruge ne zadovoljava kriterije kojima sami autori opisuju takav pokret.
>Evo koje su neistine o UIO u časopisu Politička misao iznijeli Petričušić, Čehulić i Čepo, sociolozi s Pravnog fakulteta u Zagrebu
Antonija Petričušić: ‘Razlog osjetnog jačanja nacionalizma sustavno njegovanje mita o Domovinskom ratu’
Petričušić je svojedobno u razgovoru za p-portal, srpskog privrednog društva ”Privrednik” kojeg financira Vlada Republike Srbije 2016. godine ustvrdila: ”Čini mi se da je osnovni razlog osjetnog jačanja nacionalizma sustavno njegovanje mita o Domovinskom ratu. Najprije kao činjeničnog mita na kojem je utemeljena država”.
Petričušić u razgovoru za isti portal navodi kako manjine nedovoljno iskorištavaju svoj utjecaj u Hrvatskom saboru posebice po pitanju utjecaja na stvaranje saborske većine: “Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a i član Domoljubne koalicije, u procesu formiranja Vlade poručio je manjinskim zastupnicima da ne bi trebali utjecati na stvaranje saborske većine. Nisam primijetila ni da su manjine same koordinirano reagirale na ove istupe, a još manje osudu ovakvih prijetnji ograničavanja manjinskih prava od strane najvećih političkih stranaka”.
Vrijedi istaknuti da je Antonija Petričušić u veljači 2018. godine bila jedan od članova uže liste kandidata za Povjerenstvo za sukob interesa uz GONG-ovog Duju Prkuta i Dragana Zelića.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
