Razlika u stopi rasta cijena hrane u Hrvatskoj i u Europskoj uniji u posljednjih je šest mjeseci sve je veća.
Prema izvješću UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), cijene hrane na svjetskoj razini u veljači su osjetno porasle, prvi put od prošle jeseni. FAO-ov indeks cijena prehrambenih proizvoda porastao je za 1,6 posto u odnosu na siječanj, javlja HRT.
Najveći rast zabilježen je kod šećera (6,6%), mliječnih proizvoda (4%) i biljnih ulja (2%). Pšenica je poskupjela zbog smanjenog ruskog izvoza i strahovanja za urod u Europi i SAD-u, dok su cijene mesa ostale stabilne.
>Hrvatska poljoprivreda u 2024: Ne proizvodimo dovoljno hrane, pada proizvodnja, raste uvoz
FAO predviđa da će svjetska proizvodnja pšenice ove godine porasti za gotovo jedan posto, uz povećanje prinosa u EU-u, osobito u Francuskoj i Njemačkoj. S druge strane, trgovina žitaricama mogla bi pasti za 5,6 posto, što bi moglo dodatno utjecati na cijene hrane u nadolazećim mjesecima.
Ledenko: Ovo je uzrok rasta
”U poljoprivredu je od 2013. do 2025. isplaćeno 8,3 milijarde eura potpora, no unatoč tome imali smo prošle godine deficit u robnoj razmjeni hrane i živih životinja od 2,2 milijarde eura”, rekao je u srijedu u Hrvatskom saboru zastupnik Mosta Ivica Ledenko.
”Hrvatska je zato izložena rastu uvoznih cijena hrane, danas de facto nema proizvodnju umjetnog gnojiva, čiji trošak u kreiranju cijene trenutno iznosi 17 posto, a do 2021. je bila neto izvoznik”’, upozorio je Ledenko.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa